Jod je hemijski element sveprisutan u ishrani i veoma važan za rad i razvoj organizma. Nije mnogo zastupljen u prirodi, ali javlja se u morskoj vodi i brojnim namirnicama koje dolaze sa terena gdje se jod pojavljuje u tlu i vodi.

Međutim, i te količine pokrivaju svega 1/3 stvarne dnevne potrebe za ovom supstancom. Naime, 1 kg povrća sadrži 20-30 μg joda, a 1 litra mlijeka – 35 μg. Usljed prženja i pečenja dođe do gubitka 20% joda iz hrane, a zbog kuhanja taj postatak iznosi čak 58%.

Kao znak nedostatka joda u ljudskom organizmu pojavljuje se gušavost, iako opasnije posljedice nisu odmah vidljive i jasne. Recimo, zbog nedostatak joda u trudnoći i ranom djetinjstvu moguća je pojava kretenizma, odnosno trajne tjelesne i umne zaostalosti.

Kod odraslih ljudi posljedica se ogleda u smanjenoj funkciji štitne, pa su svi procesi usporeni. Koža postaje suha, perutava, otečena i naborana, kosa opada, bolovi u kostima i mišićima su učestali, javlja se malokrvnost, umor, pospanost, letargija, gojaznost, problemi sa menstruacijom, pa i pobačaji i neplodnost. Čak dolazi i do umanjenja intelektualnih sposobnosti i povećanja holesterola u krvi koji ujedno diže rizik za srčani i moždani udar.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je preporučen unos joda na dnevnom nivou prema dobima sljedeći:

• djeca do šest mjeseci  starosti – 40 μg/dan
• djeca od 6 do 12 mjeseci starosti – 50 μg/dan
• djeca od jedne do šest godina starosti –  90 μg/dan
• djeca od 7 do 12 godina starosti – 120 μg/dan
• odrasli – 150 μg/dan
• trudnice i dojilje – 200 μg/dan

Za prirodni unos joda u organizam konzumirajte sljedeće namirnice:

• jodirana so,
• crni luk,
• morski plodovi (riba, morske alge i slično),
• povrće uzgajano na zemljištu koje je bogato jodom,
• pečurke,
• biljke koje rastu uz obalu mora…