Tri faktora koja dovode do porođajne boli su neznanje, strah i grč, koji se međusobno nadovezuju. Kod nas postoji mali broj škola koje trudnice pripremaju za porođaj.
Psihofizička priprema trudnica koja počinje već od dvadesete nedjelje trudnoće, od velike je važnosti kako za zdravlje trudnica , tako i za njihovu još nerođenu djecu.
Na kursevima koje pohađaju u cilju psihičke i fizičke pripreme za porođaj, trudnice budu upoznate sa tokom i mehanizmom porođaja, mehanizmom disanja, koji je jako bitan u prevazilaženju porođajne boli, rade tjelesne vježbe, dobiju savjete o higijeni trudnoće, a nakon poroda i o njezi djeteta i dojenju bebe.
Mali broj škola za trudnice u FBiH
Sadržaj:
Škole za psihofizičku pripremu trudnica za sada se održavaju u šest kantona u Federaciji BiH, i to u Sarajevu, Mostaru, Novoj Biloj, Zenici, Tuzli i Ljubuškom. Među najbolje organizovanim je škola za psihofizičku pripremu trudnica u JU Zavod za zaštitu žena i materinstva KS, koja se odvija na tri lokaliteta u Sarajevu, u zgradi Zavoda u Centru, zatim u Dispanzeru na Otoci i Domu zdravlja Saraj polje, kaže Džino.
„Iako je Federalno ministarstvo zdravstva u 2000-toj godini organizovalo školu za trudnice u cijeloj Federaciji BiH, koja je u kontinuitetu trajala oko godinu dana, mali broj zdravstvenih ustanova nastavio je sa održavanjem ovih kurseva. Psihofizička priprema trudnica u JU Zavodu za zaštitu žena i materinstva KS odvija se još od 1978. godine i nikad se nije prekidala. U prosjeku je oko15 trudnica prisutno na svakom kursu koji traje otprilike dva sata. U 2009. godni ukupno je 3.604 trudnica dolazilo na psihofizičku pripremu u Zavod, koja je besplatna. Međutim, nismo zadovoljni, jer smatramo da je pohađa mali broj trudnica“, objašnjava Sejda Džino, glavna sestra u JU Zavod za zaštitu žena i materinstva KS i predsjednica Skupštine Udruženja babica BiH.
Razlog nedovoljnom dolasku trudnica na psihofizičke pripreme leži djelimično u nedovoljnom zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva. Zbog toga bi se primarna zdravstvena zaštita, odnosno porodična medicina, morala aktivnije uključiti i upućivati trudnice na ove kurseve, smatra Džino.
„Trudnice koje su pohađale psihofizičku pripremu, dolaskom u porođajnu salu su prepoznatljive, jer su upoznate s tokom poroda, mišićnom relaksacijom i mehanizmom disanja, aktivno sarađuju sa babicom i ljekarom tokom poroda, koji onda prolazi bez problema, tzv. kontrolisani porođaj. Utvrđeno je da se 10 do 15 posto žena porađa bez izrazite porođajne boli, a razlog zato je što trudnica porođajnu bol može kontrolisati, jer je pohađala psihofizičku pripremu“, kaže Džino
Tri faktora porođajne boli
Tri faktora koja dovode do porođajne boli su neznanje, strah i grč, koji se međusobno nadovezuju. Neznanje dovodi do straha, strah dovodi do stezanja svih mišića i grčenja cijelog tijela, a taj grč se prenosi i na grlić materice, koji bi morao biti opušten. Zbog toga se porođaj prolongira i obično je otežan i bolan. Manje je akušerskih intervencija i manje komplikacija tokom porođaja kod žena koje su prošle psihofizičku pripremu.
„Svaki od ova tri faktora mogu se izbjeći, ako porodilje upoznamo sa tokom i mehanizmom poroda i mehanizmom disanja. Primjenom različitih tehnika disanja prilagođenim svakom dijelu porođaja, kao i primjenom tehnike mišićne relaksacije, porodilje mogu kontrolistai porođajnu bol i onda se može govoriti skoro o bezbolnom porodu“, objašnjava Džino.
Preporuka je da trudnice počnu dolaziti na psihofizičku pripremu od dvadesete nedjelje trudnoće, bar jednom sedmično. Takođe, svaki partner porodilje, koji izrazi želju da prisustvuje porodu, takođe mora pohađati psihofizičku pripremu za trudnice, jer sve ono što je bitno, a što bi žena u trenutku porođaja mogla da zaboravi, njen partner treba da je na to upozori.
„Na ovim kursevima trudnica može naučiti i to da je dosadašnji klasični položaj kod porođaja, kada porodilja leži na krevetu najnepopularniji. Sada se podstiče vertikalni položaj trudnice prilikom poroda ili mijenjanje položaja. Trudnice koje su obučene znaju kako da to primjene i daleko su sigurnije“, kaže Džino.
Psihofizičke pripreme kod rizične trudnoće
Vježbe za fizičku pripremu trudnice rade do 36 nedelje trudnoće, a do poroda samo slušaju predavanja. Trudnice koje imaju rizičnu trudnoću mogu prisustvovati časovima psihofizičke pripreme, ali ne smiju raditi vježbe. To je slučaj kada je kod trudnice dijagnosticirana placenta previa, anemija ili hipertenzija. Sestre koje rade u sali za psihofizičku pripremu, traže od svake trudnice odobrenje ginekologa, da može raditi vježbe.
„Mi smo imali dosta trudnica sa rizičnom trudnoćom, koje nisu htjele da dolaze, što je jako pogrešno. Iako vježbe ne smiju raditi, one trebaju dolaziti na kurseve, na kojima se obrađuje sve što je vezano za trudnoću, od njenog početka, higijene u trudnoći, samog poroda, do postporođajne zaštite trudnice, njege novorođenčeta i ono na čemu najviše insisitiramo je pravilno dojenje. Znači, pripremimo trudnice kako da pravilno doje svoju bebu bez poteškoća, koje se inače znaju javiti u toku dojenja, zbog čega majke obično odustaju od dojenja i prelaze na vještačko hranjenje bebe“, obrazlažila je Džino.
Zavod kao referentni centar u FBiH
Zavod za zaštitu žena i materinstva KS trebao bi u budućnosti postati referentni centar za edukaciju babica u oblasti psihofizičke pripreme trudnica u FBiH, a edukatorima koji uspješno završe tu školu, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod će izdavati certifikate. Ovaj projekat je u pripremi, ali nedostaju sredstva za njegovu primjenu, jer za održavanje dvomjesečne škole za babice, treba obezbjediti 20.000 KM.
„Veliki je interes za edukaciju babica u FBiH, ali moramo prije svega naći donatore, jer trebamo angažovati predvače, više medicinske sestre, ginekologe i pedijatre. To je ogroman posao. Čak je i pitanje školovanja babica bilo na Parlamentarnoj skupštini BiH, kada nam je dato obećanje da će se ići sa otvaranjem studija za babice, ali to se do sada nije ostvarilo. U svakom slučaju Evropska unija će im postaviti taj uslov, kao što je to već urađeno u Sloveniji i Hrvatskoj“, kaže Džino.
