Ketogena dijeta je način ishrane koji podrazumijeva visok unos masti, a nizak unos ugljenih hidrata i proteina.
Brojna istraživanja koja su rađena na ovu temu ukazuju brojne benefite i koristi od pridržavanja ovom tipu ishrane.
Najprije, keto dijeta se pokazala kao odlična za sve koji boluju od epilepsije, jer je opšte poznatno da pojedine namirnice ne odgovaraju organizmu i izazivaju epi napade.
Iz tog razloga je poželjno da i svom djetetu koje boluje od epilepsije na samom početku uvedete dobar i konkretan režim ishrane koji će ući u naviku i koji će pomoći da se napadi što rjeđe događaju.
Keto dijeta: šta je i kako pomaže kod epilepsije?
Sadržaj:
Epilepsija je hronični poremećaj koji nastaje zbog nepravilnosti u stanicama moždane kore, koje postaju osjetljive na bilo kakve nadražaje izvana. Ova neuorološka bolest se manifestuje se sa naglim ispuštanjem električnih impulsa koji uzrokuju epi napad.
Epilepsija se može javiti i kod žena i kod muškaraca, a najčešća je epilepsija kod djece, iako suštinski nije povezana sa starošću osobe.
Šta tačno uzrokuje napad još uvijek nije u potpunosti jasno. Činjenica je ipak da bilo koji vid stresa može da funkcioniše kao okidač. Hronični umor, iscrpljenost, menstruacija, alkohol, temperatura i različiti poremećaji nervnog sistema takođe mogu biti uzrkovati epileptični napad.
Zbog toga je bitno kakva je prehrana i šta osobe sklone epi napadima konzumiraju. Istraživanjem ove oblasti i eksperimentisanjem sa namirnicama nastala je ketogena dijeta za epilepsiju – dijeta koja predstavlja način prehrane baziran na visokom unosu masti, a niskom ugljenih hidrata i proteina.
Istraživanja su pokazala da ova dijeta pomaže upravo epileptičarima, i to najviše u dječijem periodu. Sama ideja da se radi na prehrani oboljelih od ove bolesti nastala je na Mayo klinici još davnih 1920-ih godina kada je otkriveno da gladovanje smanjuje pojavu napada.
Popularnost ove prehrane pomalo je uzdrmalo otkrivanje raznih farmaceutskih lijekova, međutim terapija epilepsije dijetama ponovo postaje aktuelna jer su dejstva prisutna i veoma vidljiva.
Keto dijeta: prehrana
Ketogena dijeta je bazirana na tačno definisanom omjeru unosa masti i ugljenih hidrata. Obično je isti 2:1, a ponekad čak i 4:1. Često se kompletna prehrana planira u skladu sa vrstom masti koja se unosi.
Posljednjih godina, kako je zdrav život sve popularniji, često se osobe odluče za unošenje namirnica koje ne sadrže ugljene hidrate, pa je postala cijenjena i Atkinsonova dijeta oko koje postoji mnogo kontroverzi, a primarno je namijenjena mršavljenju.
Ketogena dijeta utiče na proizvodnju ketonskih tijela tokom gladovanja. U tom procesu prvo dolazi do trošenja već uskladištene rezerve glukoze porijeklom iz prethodno unesenih ugljenih hidrata. Oni služe kao izvor energije.
Nakon što se potroše te rezerve, tijelo kupi skladištene masti jer one predstavljaju alternativni izvor energije. Zbog toga se stvaraju ketonska tijela koje mnogi organi mogu koristiti kao energetski izvor, a vremenom dolazi do moždane supstitucije glukoze sa ketonima.
Ketogena dijeta se uglavnom preporučuje djeci koja ne reaguju dobro na klasične farmaceutske lijekove. Pod indikacije za primjenu spadaju generalizovana epilepsija i parcijalni epi napadi. Posebno je preporučljiva za djecu oboljelu od Lennox-Gastaut sindroma.
Posmatrajući rezultate ispitivanja rađenih u posljednjih 15 godina, pa čak i nešto više, možemo zaključiti da je ketogena dijeta zaista učinkovit lijek za borbu protiv generalizovane ali i parcijalne epilepsije.
Ketogena dijeta: jelovnik
Keto dijeta, kao što smo već ustanovili, zahtijeva smanjenu konzumaciju ugljenih hidrata. Mnogima se to čini nemoguće i nevjerovatno, ali zapravo postoji veliki broj namirnica koje u sebi sadrže malo ili nimalo ugljenih hidrata.
U kategoriju poželjnih svrstavamo meso (govedina, teletina, piletina, svinjetina, slanina, šunka i svaki drugi mesni proizvod). Nadalje, tu su i sve vrste riba, poput tunjevine, skuše, pastrmke i lososa. Dozvoljeni su i mliječni proizvodi i jaja. Ulja, pogotovo maslinovo i ulje sjemena lana, takođe su poželjni. Možete koristiti začine, od soli i bibera do nekih kompleksnijih i zanimljivijih.
Sve ovo može se konzumirati u neograničenim količinama, ali najbolje u nekih pet do šest manjih obroka. Ipak, one koje sadrže ugljene hidrate u tragovima probajte ograničiti, a ne skroz izbaciti. To su uglavnom povrća poput brokula, špinata, kupusa, šparoge, pečurke, maslina, paprika, luka, karfiola, boranije i tako dalje.
Potpuno logično i sigurno svima vama već jasno, hljeb ne smijete konzumirati ni u kom pogledu, nikada i ni u koj količini. Zapamtite to.
Metoda provođenja ketogene dijete
Ketogena dijeta se najprije započinje postom koji traje 24 sata, a potom nastavlja hospitalizacijom tokom koje se i post produžuje nekih 48 sati. Potreban je odgovarajući unos vode sve to vrijeme.
Kada se uspostavi ketoza, započinje unos kalorija, koji se povećava za trećinu u svakom drugom obroku. Tako se radi sve do trenutka kada se postigne gore pomenuti odgovarajući omjer od 4:1 – 4 g masti naspram 1 g ugljenih hidrata i proteina.
Kalorijski unos je takav da se njime održava samo idealna težina bolesne osobe. Uvode se ograničenja unosa tečnosti u skladu sa unosom kalorija, što znači da, ukoliko se unosi 2200 kalorija u toku dana, potrebno je isto toliko tečnosti – 2200 ml.
Osim toga, preporučeno je konzumiranje vitamina, fosfora i kalcija u ishrani, a potrebno je i da se prati nivo krvi u šećeru i nivo ketona u urinu. To sve znači da je nadzor doktora ne samo poželjan već i obavezan, jer uvijek postoji mogućnost neželjenog dejstva ukoliko dođe do bilo kakvog odstupanja.
Ketogena dijeta može da se koristi ili kao alternativna metoda ili u kombinaciji sa propisanom terapijom lijekovima.
Svakako, imajte na umu da ona pojačava nuspojave koje su prisutne prilikom korišćenja topirama (TPM) i valproata (VPA). Zato preporučujemo da pomenute ne koristite ili zamijenite sa nekim sličnog dejstva ali drugačijeg efekta.
Ketogena dijeta: nedostaci
Osnovno pitanje koje se postavlja jesu dugoročne posljedice koje ketogena dijeta može ostaviti na osobe koje se pridržavaju iste. Povećan unos zasićenih masti često uzrokuje bolesti iz reda kardiovaskularnih, pa samim tim i opasnost od dijabetesa i pretilosti.
Osim toga, kod djece može izazvati smanjenje gustine kostiju, a kod odraslih osteoporozu. Upravo zbog toga se u ishranu dodaju iznad pomenuti dodaci kalcija i fosfora.
S obzirom na sva dosadašnja saznanja o dijeti, treba dobro razmotriti da li će se ovakvo liječenje primjenjivati. Ipak, ustanovljeno je da su pozitivni efekti prisutni, te da samim tim ne postoji neka ozbiljna prijetnja koja bi uzrokovala automatsko odbijanje ovakvog stila života i ishrane.