Mliječni zubići: Odgovori na najčešća pitanja roditelja

mliječni zubići odgovori na najčešća pitanja roditelja
AUTOR:
dr stom. Jelena Jotanović
Centar za estetsku stomatologiju ”Simić Dent”

Svaki roditelj za svoje dijete želi samo najbolje, posebno kada je u pitanju briga o zdravlju. Jedan od važnih segmenata je i oralno zdravlje djeteta. U nastavku su odgovori na najčešća pitanja roditelja, pri susretu sa stomatologom.

Kada je pravo vrijeme za prvu posjetu stomatologu?

Sadržaj:

Prva posjeta stomatologu bi trebala da se realizuje već kada djetetu niknu prvi mliječni zubi pa do druge godine života. Ta posjeta ima za cilj upoznavanje djeteta sa stomatologom, stomatološkom ordinacijom i procesom koji dijete očekuje.

Prva posjeta treba da protekne u pozitivnoj atmosferi, kako bi ostala u lijepom sjećanju djetetu. Pristup svakog ljekara je drugačiji, a neke od zabavnih aktivnosti za dijete mogu biti igra, ”vožnja” na stomatološkoj stolici, pokazati mu ”svemirsko” svjetlo, te na modelu pokazati kako se pravilno peru zubi.

Mlijecni zubi pregled

Eventualno bi trebalo da se pri ovoj posjeti uradi prvi pregled zuba, što opet nije obavezno, a zavisi od stepena uplašenosti djeteta. Ukoliko se izvede prvi pregled, dobijaju se informacije o zdravlju usta, zuba i desni, procjena rasta i razvoja vilica, provjera zagrižaja, te neophodni savjeti o pravilnom održavanju oralne higijene i preventivnim mjerama ovisno o uzrastu djeteta.

Kako pripremiti dijete za prvu posjetu stomatološkoj ordinaciji?

Prije posjete poželjno je da roditelji pripreme dijete, kroz opušten razgovor ili igru:

  • Nikako ne spominjati odlazak stomatologu kao kaznu
  • Ne koristiti riječi poput, „igla“,“bol“,“bušenje“
  • Zakazati posjetu u vrijeme kada je dijete odmorno
  • Ne prenositi sopstveni strah od odlaska stomatologu na dijete
  • Davati dobar primjer djeci tako što ćete prati svoje zube svakoga dana, kako bi djete steklo naviku redovnog pranja zuba što ranije.

Kada treba početi sa pranjem zuba kod djece?

Beba ciscenje desni

Sa oralnom higijenom treba otpočeti sa nicanjem prvih mliječnih zuba. U početku, dok je dijete malo, treba vlažnom gazom prebrisavati površine mliječnih zuba, i to najmanje pet puta prelaziti svaku površinu zuba. Ovo praktikovati sve dok je dijete malo i još uvijek ne zna samostalno da pere zube.

Roditelji bi trebalo da znaju da dijete ne treba uspavljivati flašicom sa mlijekom ili sokom jer tada večernje pranje zuba ne znači ništa. U ustima se tada razvijaju bakterije, koje rastu sa šećerima iz mlijeka i soka, izazivaju cirkularni karijes, koji dovodi do preranog gubitka zuba i ima štetne posljedice na razvoj stalnih zuba.

Djeci objasniti da se zubi u gornjoj vilici peru odozgo prema dole – „kako pada kiša“, a u donjoj vilici obrnuto – kako „trava raste“, kako bi lakše razumjeli.

Kada dijete treba početi samostalno da pere zube?

Pranje zuba djeca

Čim dijete nauči da ispira usta, te samostalno koristi četkicu za zube, vrijeme je da samo, ali opet uz nadzor roditelja počne da pere zube.

Faza prelaska na samostalno pranje zuba može da traje i par mjeseci, gdje dijete kroz igru uči da oponaša roditelje i njihove pokrete prilikom pranja zuba. Dok traje taj period, roditelji treba djetetu prvo da operu zube, a zatim pustiti djeci da ponavljaju pokrete pranja dok sami ne nauče iste.

U početku je to pranje zuba samo sa vodom, uz pomoć gaze, naprstka za pranje zuba, uz istovremeno prebrisavanje desni i jezika (sem vlažne gaze, postoje i čistači jezika, različitog dizajna).

Pojedina istraživanja su pokazala da mala djeca do 2. godine progutaju 65-98% paste za zube. Zbog mogućeg gutanja fluorida iz zubne paste, preporučljivo je djeci do 2. godine prati zube pastama čija koncentracija fluorida iznosi do 500ppm (zrno pirinča na četkici).

Za djecu od 2. do 6. godine koncentracije fluorida do 1000ppm (zrno graška na četkici), a poslije 6. godine mogu se koristiti i paste kao kod odraslih koje sadrže koncentracije fluorida veće od 1000ppm.

Da li treba popravljati mliječne zube?

Popravka zuba kod djece

Pravilna oralna higijena, te zdrava i raznolika ishrana su preduslov za zdravlje zuba. Međutim, ukoliko je došlo do karijesa mliječnih zuba, treba ga sanirati iako će oni u skorijem periodu biti zamjenjeni stalnim zubima.

Prije svega karijes uzrokuje bol, a njegovim napredovanjem može doći do oticanja mekih tkiva usne duplje i lica, kao i širenja upale na zametak stalnog zuba. A kako mliječni zubi čuvaju prostor stalnim zubima, njihovim preranim gubitkom dolazi i do ortodontskih anomalija.

Zdravi zubi doprinose zdravlju, ljepoti i samopouzdanju vašeg djeteta, ali i smanjenu potrebu za konzervativnim i protetskim zahvatima u budućnosti. Funkcija varenja hrane direktno zavisi od zdravlja zuba, a to je posebno značajno kod djece. Zbog svega navedenog, mliječne zube treba tretirati jednako kao i stalne, što znači sanirati karijes mliječnih zuba čim ga primjetimo.

Da li djeci treba vaditi razorene i inficirane mliječne zube?

Pokvareni zubi kod djece

Zvaničan stav stomatologa je da bez obzira na uzrast djeteta, nepovratno oboljeli mliječni zubi se moraju izvaditi!

Vađenje mliječnih zuba je mnogo jednostavnije i lakše nego kod stalnih. Radi se u lokalnoj anesteziji i ne ostavlja nikakve posljedice i psihičke traume na dijete.

Mliječni zubi se obavezno vade:

  • Ako je došlo do infekcije i nemoguće ih je liječiti (kod male djece)
  • Ako su zubi ozbiljno razoreni i ne mogu se zatvoriti i nadoknaditi izgubljeno tkivo
  • Ako se javlja otok
  • Kod postojanja fistule na desnima (iz koje se cijedi gnoj)
  • Kada je zub potamnio poslije povrede i ne može se liječiti
  • Kod ozbiljnih povreda
  • U slučajevima veće destrukcije zuba karijesom, a ostalo je malo vremena do smjene stalnih zuba
  • Kod nepravilnog nicanja stalnih zuba.

Otvaranje zuba (drenaža) i čuvanje takvog zuba duži vremenski period, kao i ponovljeno davanje antibiotika da bi se sanirao otok, mogu da budu samo kratkotrajno rješenje dok se ne steknu uslovi za vađenje zuba.

Fluorizacija zuba kod djece, da ili ne?

Za djecu je fluorizacija jednostavan, bezbolan i zabavan postupak. Fluorizacija je jedna od najboljih preventivnih mjera očuvanja zdravlja zuba, koja uz dobru oralnu higijenu čini osnovu uspješne borbe protiv karijesa.

Postupak florizacije izvodi se tako što se najprije uklone sve meke i čvrste naslage sa zuba, nakon čega se nanose posebni gelovi, bilo četkicom za zube ili stomatološkim kašikama, koje dijete drži u ustima nekoliko minuta. Florizaciju bi trebalo obavljati dva do tri puta godišnje, zavisno od uzrasta djeteta, a obično se ovaj postupak obavlja u predškolskom uzrastu nicanjem svih mlječnih zuba.

Sticanjem pravilnih navika u oralnoj higijeni, uklanjanjem mekih naslaga, fluorizacijom zuba koja je preventivni način povećanja odbrane od karijesa, zalijevanje fisura i jamica – štitimo mlade zube i održavamo ih zdravima. Preporučuju se kontrole na svakih  3 do 6 mjeseci kao preventivna mjera.

Bijele mrlje na zubima, razlog za strah i posjetu stomatologu?

Bijele mrlje na zubima

Postoji više mogućih uzroka prebojenosti zubne gleđi u vidu bijelih mrlja. U osnovi se radi o poremećaju mineralizacije gleđnih prizmi. Uzroci su različiti:

Bijele mrlje kao znak ranog karijesa. Nastaju uz desni ili između zuba. Nisu postojale pri nicanju zuba, već nastaju vremenom. Postepeno se povećavaju i dovode do defekta u gleđi. Rezultat su izvlačenja minerala pod dejstvom kiselina iz zubnog plaka. Ukoliko se ne zaustavi izvor karijesa, dolazi do razaranja gleđi, proces napreduje dalje prema pulpi, te može dovesti do infekcije kosti. Kako bismo prevenirali napredovanje karijesa, vrši se remineralizacija zuba, uz uklanjanje naslaga plaka i kamenca.

Bijele mrlje mogu nastati i kao rezultat oštećenja zametka stalnih zuba, ukoliko je mliječni zub bio inficiran, ili traumom utisnut (intrudiran) u kost i kao takav doveo do oštećenja zametka stalnog zuba. Tada dolazi do razaranja ćelija koje stvaraju gleđ, i ona je na tim mjestima nepravilna i nedovoljno mineralizovana. Ovakve mrlje se uočavaju odmah po nicanju mliječnih zuba i to uglavnom na sječivnim ivicama i srednjoj trećini zuba. Promjene mogu biti u vidu bjeličastih mrlja (hipomaturacija) ili u vidu defekata (hipoplazija).

Bijele mrlje nastale u periodu razvoja zuba, kao rezultat sistemskih infekcija, lijekova, toksičnih materija ili nekih oboljenja. Nalaze se raspoređene na više zuba. Vremenom mogu da se pigmentišu i dobiju žućkastu boju.

Ukoliko se ne saniraju na vrijeme, vrlo brzo dolazi do propadanja gleđi i razvoja većih defekata. Česte su pod nazivom MIH (molarno incizalna hipomaturacija), i češće su na stalnim sjekutićima i prvim molarima nego na mliječnim zubima.

Posebna vrsta bijelih mrlja su  one nastale prekomjernim unošenjem fluora u toku razvoja zuba, dentalna fluoroza. Može biti rezultat čestog gutanja paste za zube, a uz to ukoliko djete koristi i tablete fluora.

Pojava bijelih mrlja zahtjeva hitan pregled stomatologa.

Potrebno je razdvojiti početni karijes od razvojnih defekata zubne gleđi. Pojedine bijele mrlje mogu da se ublaže, pa čak i otklone remineralizacijom, ako se sa njom otpočne na vrijeme. Kod drugih je potrebna estetska restauracija nastalih defekata u gleđi.

Šta ako je mlječni zub udaren, izbijen ili promijenio boju?

Taman zub trauma zuba

Kod mliječnih zuba najčešća trauma su  izbijeni ili intrudirani zubi.

Intrudirani znači da se zub, kada dijete padne na njega, doslovno utisne u viličnu kost. Kod takvih povreda mliječni zubi najčešće ponovo izrastu, ili barem djelimično i nije neophodna nikakva terapija.

Kod izbijenog mliječnog zuba postoji mogućnost, uz dobru saradnju djeteta, da se taj zub vrati, odnosno reimplantira. Zub treba čuvati do dolaska u ordinaciju u fiziološkoj otopini ili mlijeku. Ako dijete sarađuje, mirno je, zub se reimplantira, i fiksira.

Najčešće to nije moguće izvesti, zbog nesaradnje djeteta, pa tako nije moguće vratiti izbijeni zub, već se čeka nicanje stalnog zuba. Ako se izbijanje zuba desilo u ranom djetinjstvu, predlaže se izrada “čuvara prostora”.

Pri dolasku u ordinaciju potrebno je učiniti RTG snimak zuba. Promjena boje zuba može da bude posljedica traume zuba koja se desila prije više nedelja pa i mjeseci. Često ove povrede pralaze kod djece neopaženo. Udarac dovodi poremećaja cirkulacije i ishrane zubnog tkiva. Do izumiranja, nekroze, zubne pulpe može da dođe i kod prisustva zubnog karijesa.

Boja zuba se mijenja od sivkaste prema izuzetno tamnim. Nastaje taloženjem pigmenata iz krvi i raspadnutog tkiva u dentinske kanaliće. Takav zub nije osjetljiv na nadražaje toplo, hladno. Ponekada i pored nekroze pulpe ne dolazi do promjene boje mliječnog zuba, i ona se otkriva tek pojavom komplikacija u vidu fistula ili otoka.

Promjena boje mliječnog zuba ne mora uvijek da znači da je došlo do nekroze zubne pulpe. Može vremenom i da dođe do vraćanja boje, ali ne u potpunosti.

Zub sa nekrozom pulpe mora da se podvrgne liječenju, tako što se odumrlo tkivo pulpe izvadi, maksimalno unište bakterije i izvrši punjenje kanala zuba. Liječenje mliječnog zuba sa nekrozom pulpe je veoma komplikovano, jer se radi o maloj djeci gdje je teško postići neophodnu saradnju za ovakvu proceduru.

Ukoliko se zub sa nekrozom pulpe ostavi neliječen u vilici, infekcija se širi na viličnu kost što se ispoljava pojavom fistule, a nerijetko i otoka. Najsigurnije rješenje je vađenje takvog zuba i eventualna njegova nadoknada iz estetskih razloga. Do nekroze zubne pulpe može da dođe i kod prisustva zubnog kvara, ali se tada vide veći defekti na zubu. Svaki duboki karijes predstavlja potencijalnu opasnost u prelazak u nekrozu. Na prvi znak periapikalne upale potrebno je izvaditi takav mlječni zub kako bi se spriječilo širenje upale na zametak stalnog zuba.

Mliječni zubi nisu ispali, a stalni počeli nicati iza. Šta učiniti?Rast stalnih prije ispadanja mlijecnih zuba

Mliječni zubi krenu da ispadaju neposredno prije nicanja stalnih zuba. Tada dolazi do resorpcije korijena mliječnih zuba koji se vremenom topi, što rezultira ispadanjem mliječnog zuba.

Većina mliječnih zuba se prije rasta stalnih zuba rasklima i ispadne bez ikakvog bola i nelagode, međutim za neke mliječne zube koji imaju čvrst korijen je ipak neophodno potražiti savjet stomatologa.

Djeca uglavnom bez problema prođu kroz ovu fazu, smjene zuba. Ponekada se mogu desiti i problemi u smislu ako mliječni zub ne može ispasti, a stalni zub krene nicati na pogrešnom mjestu. U takvim situacijama treba potražiti pomoć stomatologa kako bi se mlječni zubi izvadili, a problemi ispravili na vrijeme.

Budući da su korijenovi mliječnih zuba uglavnom resorbovani, vađenje uz površinski anestetik ili lokalnu anesteziju (ovisno koji zub je u pitanju i stepen rasklaćenosti) prolazi prilično bezbolno. Pogotovo kada u priču uđe i „zubić vila“ sa zasluženim poklonom.

Lokalna anestezija kod djece?

lokalna anestezija kod djece

Lokalna anestezija se primjenjuje kako kod odraslih, tako i kod djece, u odgovarajućoj dozi. Količina ubrizganog anestetika ovisi o zdravstvenom stanju malog pacijenta, kao i od uzrasta.

Lokalna anestezija je bezbolna metoda kontrole bola u stomatologiji, ne ostavlja nikakve posljedice, te se može primjenjivati svaki put kada za to postoji potreba.

Treba imati u vidu da je kod djece do 3. godine života regija usne šupljine osjetljiva zona i često se opiru u toku davanja anestezije.

Mnoge intervencije se kod djece uz lijep pristup i dobru saradnju sa djetetom mogu obaviti bez anestezije. Međutim, vađenja zuba ili liječenja moraju da se rade pod dejstvom anestetika. Ako moramo djetetu dati anesteziju, onda bi trebalo prije uboda iglom to mjeste obezboliti površinskim anestetikom u obliku gela ili spreja tako da sam ubod bude gotovo bezbolan, što znači da ne postoji opravdan razlog za ne davanje anestezije djetetu prilikom izvođenja bolnih intervencija.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *