Danas gotovo da ne postoji žena koja nije čula za folnu kiselinu, o njenim pozitivnim efektima, ili kako u trudnoći ipak nije dobra. Ukoliko niste sigurni šta je folna kiselina, zašto je važna za trudnice, kada se pije, u kojoj dozi i da li postoje neke nuspojave, ovaj tekst će vam pomoći da sve to saznate.

Još davne 1931. godine, Lucy Willis, poznati engleski hematolog, je opisala ekstrakt kvasca kao preparat učinkovit protiv makrocitne anemije u kasnoj trudnoći. To je bio prvi zapis koji kazuje da je folna kiselina za trudnice važan vitamin u prevenciji bolesti. Ipak, još dugi niz godina folna kiselina nije izolovana i njena struktura nije rasvijetljena. Tek 1991. godine je objavljena serija naučnih radova koji potvrđuju da unos folne kiseline sprečava porođajne malformacije kod djece, a posebno spina bifidae.

Šta je folna kiselina?

Folna kiselina (pteroilglutaminska kiselina) je jedan od osam oblika vitamina B (B kompleks), poznat i kao vitamin B9. Folna kiselina je odgovorna za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Značajna je kod diobe ćelija, a posebno u procesima diferencijacije i rasta ćelija embriona i fetusa. Folna kiselina ima i zapaženu ulogu u metabolizmu nervnih ćelija, a zajedno sa vitaminom B12 neophodna je i u stvaranju novih ćelija krvi. Osim toga, u značajnoj mjeri folna kiselina snižava nivo homocisteina – neproteinskih amino-kiselina, koje u visokim koncentracijama nerijetko izazivaju i začepljenja krvnih sudova, a dovode se i u vezu sa nastankom depresije, demencije i Alchajmerove bolesti.

Ukratko, sva „brzorastuća“ tkiva, kao što je fetus ili ćelije koje se moraju brzo obnavljati kao što su eritrociti (crvena krvna zrnca) i ćelije imunog sistema, imaju veliku potrebu za folnom kiselinom.

Nedostatak folne kiseline

Folna kiselina se ne proizvodi u tijelu prirodnim putem, a njen nedostatak u ishrani na duži period može izazvati brojne probleme sa zdravljem. Simptomi nedostatka folne kiseline se najčešće javljaju u vidu umora, razdražljivosti, gastrointestinalnih problema, malokrvnosti praćenom opštom slabošću organizma, zaboravnosti, pa čak i depresije. Kod nekih osoba javljaju se i afte, a utiče i na cirkulaciju. Mogući su i blijedilo usana u kapaka, kao i upale desni.

Osim toga, kod nekih osoba zabilježeni su i poremećaji sna, lupanje srca, zujanje u ušima i oštećeno čulo ukusa. Kod muškaraca nedostatak folne kiseline utiče na smanjenje kvaliteta spermatozoida, a samim tim i na plodnost muškarca.

Grupa istraživača sa Instituta za javno zdravlje u Oslu, koja je podvrgla ispitivanju 39.000 beba, istakla je u zaključcima studije da unošenje namirnica bogatih folnom kiselinom u periodu od četiri nedjelje prije začeća pa sve do osme nedjelje trudnoće može u velikoj mjeri podstaći razvoj govora kod djeteta. Tačnije, pokazalo se da su djeca majki koje nisu unosile dovoljne količine folne kiseline na početku i tokom trudnoće imala više problema u razvoju govora od djece majki čija je ishrana obilovala ovim nutrijentom.

Uzimanje folne kiseline prije začeća

Uzimanje folne kiseline prije trudnoće se preporučuje kako bi se podigao imunitet, tijelo pripremilo za začeće, a embrion od samog početka imao dovoljno vitamina. Ženama se preventivno preporučuje uzimanje folne kiseline i do tri mjeseca prije začeća, te tokom prva dva ili tri mjeseca trudnoće, a po dogovoru sa ljekarom i tokom cijele trudnoće i kasnije u toku dojenja.

Važno je naglasiti da se većina oštećenja uzrokovanih deficitom folne kiseline pojavljuje tokom prvih nekoliko nedelja trudnoće. Zbog toga je suplementacija prije začeća neophodna, a posebno za žene koje su koristile oralne kontraceptive, jer oni smanjuju nivo folne kiseline u serumu.

Folna kiselina u trudnoći

Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su značajno povišene. Razlozi za to su rast maternice, prirast volumena krvi, rast i razvoj posteljice i djeteta. U trudnoći ovaj vitamin je neophodan za pravilan razvoj ploda, regeneraciju ćelija i sintezu DNK i RNK, koji su potrebni za sintezu proteina svih ćelija.

Osim što hrani kosu, kožu i nokte, te održava zdravim naš nervni sistem, mozak i jetru, folna kiselina u trudnoći štiti i majku i dijete od mnogih bolesti.

Za muškarce, djecu i žene koje nisu u reproduktivnoj fazi, količina folne kiseline koja se unese putem hrane je sasvim dovoljna. U slučaju da se žena priprema za trudnoću ili je već trudna, savjetuje se dodatno uzimanje folne kiseline do 12. nedjelje trudnoće, kako bi se fetus pravilno razvijao.

Nedostatak folne kiseline može dovesti do oštećenja neuralne cijevi fetusa, i u tom slučaju nervni sistem djeteta ostaje nerazvijen. U najgorem slučaju može doći do rascjepa gornje usne, rascjepa kičmenog stuba (spina bifida) i sličnih malformacija ploda.

Novija istraživanja kažu da je uzimanje folne kiseline značajno i dugoročno, odnosno i u kasnijoj dječijoj dobi jer može pomoći u poboljšanju ponašanja djeteta.

Naučnici su ustanovili da je manjak suplementa folne kiseline u ranoj trudnoći povezan s višim rizikom emocionalnih problema i povučenog ponašanja kod djece starosti do 18 mjeseci.

Folna kiselina za trudnice: doza i period uzimanja

Ukoliko niste sigurne koliko folne kiseline piti u trudnoći, prije početka uzimanja, preporučljivo je da se posavjetujete sa ljekarom. Ljekar će vas uputiti na to koliko često i koju količinu folne kiseline trebate uzimati.

Folna kiselina se primjenjuje posebno, u kompleksu B vitamina ili u multivitaminskim preparatima. Generalno, preporučuje se dnevni unos od 400 mikrograma folne kiseline. Istraživanja pokazuju da se u prosjeku unese oko 250 mikrograma ovog vitamina dnevno. Toku trudnoće, potreba za ovim vitaminom se udvostručuje na 800 mikrograma dnevno, što se uravnoteženom ishranom teško može nadoknaditi.

Preporuku za uzimanje dodatnih tableta folne kiseline ćete takođe dobiti i ako ste u prethodnoj trudnoći imali bebu sa oštećenom neuralnom cijevi, ako uzimate određene lijekove koji otežavaju apsorpciju folne kiseline u organizmu, ako bolujete od dijabetesa ili je vaš indeks tjelesne mase veći od 30. Ukoliko uzimate lijekove protiv epilepsije, definitivno trebate uzimati veće količine folne kiseline, jer lijekovi protiv epilepsije sprečavaju njenu apsorpciju.

Prema novijim istraživanjima, uzimanje svega 400 mikrograma folne kiseline dnevno, prije planirane trudnoće, smanjuje za 80% učestalost broja oštećenja neuralne cijevi fetusa, pa se zato ženama preporučuje uzimanje folne kiseline i to doza od 1.500 mikrograma dnevno najmanje četiri nedjelje prije planirane trudnoće, i nastavak uzimanja najmanje do kraja prvog trimestra trudnoće.

Dokazano je da se ovaj rizik smanjuje kod žena s višom koncetrancijom folata u krvi, pa je čak predložen i krvni test za mjerenje koncentracije folata radi prepoznavanja rizične populacije.

Koncentracije folata u eritrocitima iznad 1000 nmol/L su u skladu sa optimalnim smanjenjem rizika, a ako je nivo folata iznad 1300 nmol/L, postoji i dodatno smanjenje rizika.

Takođe, istraživanja su pokazila da kada se uzima folna kiselina u trudnoći smanjuje se i rizik nastanka spontanog pobačaja.

Ukoliko je u porodici već rođeno dijete s neurološkim defektom, preporučena doza je 5mg/dan.

Nakon 13 nedjelja, folna kiselina više nije toliko ključna u razvoju djeteta, ali je vrlo važna za trudnicu jer njen nedostatak može dovesti do anemije, što opet može biti opasno i za majku i za dijete.

Neka od istraživanja upozoravaju da oralni kontraceptivi dovode do smanjenja nivoa folne kiseline u organizmu, pa mnogi ljekari preporučuju da žene koje su koristile oralne kontraceptive tokom dužeg perioda, a sada žele ostati trudne, dodatno uzimaju preparate folne kiseline u dozi do 4 mg dnevno, tokom najmanje tri mjeseca.

Prevelike doze tokom trudnoće (više od 1500 mikrograma) nose rizik od smanjene apsorpcije cinka, minerala koji je potreban za fetalni rast i imunitet, kao i zaštitu majke od infekcije.

Neželjena dejstva

Ukoliko se dodatno uzima folna kiselina, bez ostalih suplemenata, moguća je pojava neravnoteže kod količine vitamina B kompleksa u organizmu, pa se preporučuje da se uz folnu kiselinu uzimaju i ostali B vitamini. Upravo zato danas postoji mnogo vrsta multivitaminskih preparata namijenjenih trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću, a koji sadrže sve potrebne vitamine i minerale.

Folnu kiselinu organizam ne može sam proizvesti, a rastvara se u vodi, tako da se sav neiskorišteni dio folne kiseline izlučuje iz organizma putem urina.

Preparati folne kiseline se dobro podnose i nemaju neželjenih dejstava, osim u slučaju kada su u pitanju veoma visoke doze. U tom slučaju mogu izazvati stomačne probleme, mučninu, nadutost, gasove, poremećaje sna, uznemirenost i kožne alergijske reakcije.

Namirnice koje sadrže folnu kiselinu

Folna kiselina je prvi put izolovana iz listova špinata šezdesetih godina prošlog vijeka, a ime joj dolazi od latinske riječi folium, što znači list. Folna kiselina se obično nalazi u povrću tamno zelenih listova, poput špinata, prokelja, brokule, blitve, šparoga, graha, graška, sočiva, zatim u citrusima, avokadu, džigerici i jajima. Mlijeko, kikiriki, orasi, tunjevina, losos, paradajz i kvasac su takođe namirnice bogate folnom kiselinom. Folna kiselina u trudnoći se može nadokaditi i uz sok od kivija. Svaka trudnica bi ga trebala piti ili jesti sirovog, a neki ga smatraju i najboljim voćem za trudnice.

Prokelj – 90 grama prokelja sadrži 99 mikrograma folne kiseline.
Šparoge – pet peteljki šparoga kuvanih na pari sadrži 92 mikrograma folne kiseline.
Brokula – dva veća cvijeta brokule kuvane na pari sadrže 58 mikrograma folne kiseline.
Krompir – jedan krompir pečen u komadu sa koricom sadrži 80 mikrograma folne kiseline.
Mekinje – 30 grama mekinja u obliku pahuljica sadrži 100 mikrograma folne kiseline.
Jaja – jedno veće tvrdo kuvano jaje sadrži 22 mikrograma folne kiseline.
Losos – 100 grama lososa sadrži 14 mikrograma folne kiseline.
Kvasac – jedan gram kvasca sadrži 26 mikrograma folne kiseline.
Narandže – jedna narandža srednje veličine sadrži 54 mikrograma folne kiseline.

Kako je folna kiselina vrlo nestabilan vitamin, te osjetljiv na svjetlost, vazduh, vodu i povišene temperature, nemojte prekuvati i prepeći povrće, jer ono tada gubi svoja hranjiva svojstva. Mnogo je bolje kuvanje na pari. Takođe, imajte na umu da su određene vrste peciva i žitarica, poput žitnih pahuljica, obogaćeni folatima tokom pripreme, što je istaknuto i u deklaraciji.

Zanimljivo je da čak dug boravak na suncu, odnosno intenzivno sunčanje može smanjiti količinu folne kiseline u tijelu. Kod ljudi bijele puti taj efekat je jače izražen.