Ishrana tokom dojenja je veoma bitna. Mora joj se posvetiti jednaka (ako ne i veća) pažnja kao ishrani tokom trudnoće. Majke su i dalje te koje hrane svoje dijete, samo sada putem mliječnih žlijezda a ne putem krvi kakav je slučaj bio tokom trudnoće.

Iz tog razloga je bitno napraviti granicu između hrane koja treba da se unosi i namirnica koje nikako ne smiju da se unose u majčin organizam, jer tim putem one završavaju i u bebinom organizmu. Kada kažemo namirnica koje se ne smiju unositi, primarno mislimo na alkohol, narkotite i slične proizvode, kao i namirnice koje su bogate određenim supstancama koje iz nekoga razloga negativno utiču na razvoj bebe.

Osim navedenog razgraničenja u namirnicama, istraživanja su pokazala da neke hrane obogaćene mineralima, vitaminima, masnoćama i sl. pozitivno utiču na sastava majčinog mlijeka, njegovu gustoću, a samim tim i kvalitet. Upravo zato vas u nastavku očekuju detaljne informacije o tome šta treba, šta ne treba i šta bi bilo poželjno da majke tokom dojenja unose u svoj organizam.

Majčino mlijeko i njegova hranjivost

Mlijeko je veoma hranjivo. Uostalom, najbolji dokaz za to je brzina rasta beba. Ono se sastoji od raznih vrsta hranjivih tvari, a najvažnije od njih predstavljaju masti i bjelančevine. Naravno, sve te hranjive tvari nisu u istom obliku u kojem ih žena dobija. Organizam majke u potpunosti razgradi unesenu hranu, a zatim sastavlja nove bjelančevine i masti u obliku potrebnom za bebe. Sav ostatak koji ne bude iskorišćen za kreiranje potrebne hrane za bebe troši se za energiju i toplinu majke.

Najbolja hrana za dojilje

Za zdravu i kvalitetnu gustoću mlijeka potreban je najprije dovoljan unos omega 3 i omega 6 masnih kiselina. Zato je važno da majke jedu neke od sljedećih namirnica:

• jaja,
• puter (po mogućnosti domaći),
• sjemenke lana, suncokreta i bundeve,
• riblja ulja (losos, tunjevina…),
• orašasti plodovi (obični, indijski i pekan orah),
• avokado…

Naravno, od izuzetnog je značaja je da, osim unosa ovakvih namirnica, majka brine o sebi i svom zdravlju. Zdrava ishrana, izbjegavanje striktnih dijeta i dovoljan unos vitamina kako bi se obezbijedio jak imunitet su stavke o kojima treba voditi računa u svakom trenutku. Bebino zdravlje zavisi od maminog zdravlja. Šta unosite u svoj organizam, završiće i u njegovom.

Kompletna ishrana bi trebala biti jača za 300 do 500 kalorija dnevno. Nemojte izbjegavati zdrave masti, unosite mnogo vode i tečnosti, i konzumirajte hranu bogatu cinkom, kalcijumom, kao i mnoštvo voća i povrća.

Uglavnom se savjetuje da mnogo masna i teška, začinjena i preslana hrana ne bude dio ishrane dojilja. Suhomesnati proizvodi, kisela voda i druga gazirana pića, kao i alkohol i cigarete trebalo bi izbjegavati. Ipak, mi vam savjetujemo da, ukoliko poželite nešto malo masnije ili začinjenije, ne izbjegavate to pod svaku cijenu. Dopustite si uživanje, ali nemojte pretjerati. Umjerenost je ključ.

Dakle, iz navedenog možemo zaključiti da je idealan način ishrane dojilja, u suštini, onaj koji je normalan i koji se preporučuje svakoj zdravoj osobi. Ne postoji nikakva značajna razlika. Balans u unošenju namirnica, ravnomjernost i redovnost unosa i raznovrsnost su bitni uvijek, pa i sada kada ste dojilja.

Osnovne grupe namirnica koje se preporučuju su:

• Svježe voće i povrće, obrađeno ili neobrađeno.
• Žitarice – pšenica, pirinač, kukuruz, ječam, proso…
• Hrana bogata proteinima životinjskog porijekla, poput mliječnih proizvoda, jaja, mesa i ribe, ali i biljnog porijekla, poput sočiva, pasulja, soje…
• Male količine masnoća, najprije hladno cijeđeno.

Dojenje i unos tečnosti

Unos tečnosti (bilo vode ili mlijeka) ne znači da će majka imati više mlijeka. Koliko god te dvije činjenice bile logički povezane, ne postoji konsekventnosti. Osnova majčinog mlijeka je voda i zbog toga je potreba dojilja za tečnošću veća u tom periodu. Preporuka je da se dnevno unese 2,5 do 3 litre tečnosti, što je oko 600 ml više od ubičajene preporuke za odrasle žene.

Potrebe za tečnošću se povećava sa intenziviranim znojenjem i vrućinom. Najpogodnije je konzumirati vodu, nezaslađene biljne i voćne čajeve, čaj za dojilje i eventualno 100% voćni sokovi koji se razrijeđuju sa vodom. Važna napomena za sve majke jeste da mlijeko nije tečnost, već hrana. Ono sadrži veliku energetsku vrijednost i zato je potrebna umjerenost u konzumiranju.

Koliko kalorija moram da unosim za vrijeme dojenja?

Tačno brojanje i pridržavanje nekom rasporedu ne postoji i ne treba da vam bude opterećenje. Stara škola kaže da dojilje suštinski treba da unesu oko 500 kalorija više nego obično, međutim svaki organizam i metabolizam je drugačiji, pa samim tim striktno slijeđenje pravila nema smisla.

Jedite dobro, jedite raznovrsno i ravnomjerno i onoliko koliko vidite da je vašem tijelu potrebno za dobro funkcionisanje. Nemojte pretjerivati – ni u izgladnjivanju da biste skinuli stečene kilograme u trudnoći (to nikako!), ni u prejedanju kako biste dobili dovoljno bogato mlijeko za bebu. Nijedno od navedenog nije dobro i korisno.

Prehrana dojilja je prehrana za dvoje?

Ne, nije. Prehrana dojilja nije prehrana za dvoje, isto kao što ni u trudnoći nema potrebe da jedete za dvoje. Kao što je gore navedeno, bitno je da su namirnice koje konzumirate raznovrsne, raspoređene, da jedete mnogo voća i povrća, proteina i slično. Kvalitet je u svakom pogledu iznad kvantiteta. Kako u svim sferama živote, tako i u ishrani dojilja.

Šta dojilje ne smiju jesti?

Postoje brojni mitovi oko hrane koja smije i koja ne smije da se unosi. Mnogo je pretjerivanja i neistine u svemu tome, a činjenica je da 90% hrane koju inače unosite ne može štetiti bebi ukoliko se unosi u malim i razumnim količinama. Ipak, postoje određene namirnice koje bi se trebale izbjegavati zbog svog sastava koji na ovaj ili onaj način može biti štetan. U nastavku možete pročitati koje su to namirnice i zbog čega ne bi trebale da budu dio ishrane ukoliko dojite.

Riba bogata živom

Suštinski, sve ribe sadrže živu u određenom procentu koja može loše da utiče na bebin mozak. Međutim, uzimajući u obzir bogatsvo ribe zdravim proteinima i mastima, rizik od žive postaje zanemarljiv. Izuzetak u svakom pogledu predstavljaju morski pas, sabljarka i skuša u kojima je koncentracija žive veća. Srećom, i sa tim ribama isključenim iz ishrane i dalje postoji veliki izbor za formiranje ribljeg obroka.

Kofein

Kafa, kofein? Može, ali isto kao sa alkoholom – umjereno i povremeno. Smanjena doza je ključ unosa kafe dokom perioda dojenja. 2-3 čaše napitka koji je obogaćen kofeinom, kao što su kafa, čajevi i gazirani napici, je prihvatljivo.

Čokolada

Da, znamo, kako odoliti čokoladi? Međutim, potrebna je pažnja jer čokolada, isto kao kafa i čajevi, sadrži dozu kofeina, a iz prethodne stavke smo vidjeli da unos kofeina nije poželjan u velikim količinama. Najbolje ćete sami vidjeti kako se vaša beba ponaša nakon unosa čokolade, pa u skladu sa tim smanjite količinu unosa.

Citrusno voće

Citrusno voće ima određene komponente koje mogu iritirati gastrointestinalni trakt kod beba, a to može dovesti do mučnine i bljuckanja. Umjesto citrusnog voća, a da biste unijeli vitamin C, možete jesti mango ili papaju.

Brokoli

Sa jedne strane stoji činjenica da je “bapska priča” ono da brokoli, karfiol i ostalo povrće iz iste porodice utiče na pojavu gasova i nerovoze bebe. A sa druge – iskustva majki kažu da u tome ima istine i da se pojavljaju teškoće sa spavanjem i grčevima. Ako budete jeli upravo ove namirnice i primijetite promjenu ponašanja vaše bebe, onda je sasvim realno da uticaj postoji, pa probajte sa smanjenjem unosa i pobrinite se da ove zdrave povrćke budu dobro obrađene na pari.

Pepermint

Malo ko zaista konzumira velike količine peperminta, ako ćemo pravo. Ali ipak je dobro znati da ova biljka i proizvodi koji istu sadrže mogu uticati na smanjenje produkcije mlijeka. Nekad je pepermint čak korišćen i od strane žena koje su željele prestati sa dojenjem. Isto kao i sa prethodnim namirnicama – svedite ih na minimum.

Žalfija

Žalfija je prepuna ljekovitih svojstava, ali ima isto djelovanje kao gore pomenuti pepermint. Zbog toga je bitno da je izbjegavate i da je ne stavljate previše u hranu kao začin.

Alkohol i dojenje – da ili ne?

Vjerujemo da ste do sada bezbroj puta čuli da je alkohol potpuno zabranjen za konzumiranje tokom trudnoće i dojenja. I da, to je potpuno tačno za period trudnoće, ali dojenje nosi sa sobom nešto drugačija obilježja.

Naime, popijena jedna čaša vina ili piva ne znači mnogo i bez problema možete dojiti dijete nakon toga. Stručnjaci kažu da ne postoji nikakva bojazan. Ipak, ukoliko ste popili više, dojenje ne dolazi u obzir. U tom slučaju biste trebali sačekati da alkohol ispari iz organizma. A u međuvremenu poželjno je da izdojite mlijeko kako vas grudi ne bi boljele.

Konzumacija lijekova kod dojilja

Neki lijekovi se uopšte ne pojavljuju u mlijeku, što je dobro i znači da njihova upotreba dolazi u obzir. Drugi se javljaju u veoma maloj količini tako da na bebu ne mogu imati naročitog uticaja. U skladu sa tim majkama dojiljama je dozvoljeno uzimanje aspirina, kodeina, sulfonamide, antibiotika i barbiturate. Međutim, postoje i lijekovi koji su strogo zabranjeni za konzumaciju, kao što su bromidi, atropini i ergotaminski preparati, tako da to imajte na umu uvijek i svakako se prije upotrebe konsultujte sa svojim porodičnim ljekarom.

Što se tiče unosa suplemenata, nije zabranjen, ali nije preporučljiv. U takve ubrajamo riblja ulja i vitamin D.