Većina posjekotina i ogrebotina liječi se kod kuće. Neke su samo površne dok nakon nekih težih ostaju ožiljci.

Manje posjekotine i ogrebotine (kada je povrijeđen samo gornji sloj kože) izazivaju slabiji bol ili krvarenje, a na mjestu povrede stvara se krasta. Zarastanje rane traje duže ukoliko je povrijeđeno koljeno, zbog stalnog kretanja.

U zavisnosti od toga koliko je rez dubok i na kom dijelu tijela, u nekim slučajevima, nakon zarastanja može ostati ožiljak. Posjekotine mogu biti opasne ukoliko oštete dublje slojeve kože (nerve, krvne sudove ili tetive). Ogrebotine, obično, ne izazivaju ovakve povrede.

Većina posjekotina i ogrebotina liječi se kod kuće. U težim slučajevima potrebna je hirurška intervencija šivanje rane.

Kada treba potražiti pomoć ljekara?

• ako mislite da su oštećena dublja tkiva: osjećate utrnulost (znak povrede nerava); krvarenje ne prestaje ni pet minuta nakon kontinuiranog pritiska na ranu;
• ukoliko postoji opasnost od zaraze: ako na rani uočite tragove zemljišta, fekalija ili pijeska;
• ako je rana inficirana: vidljiv otok na mjestu povrede, gnoj, crvenilo i bol;
• ukoliko se rana „otvara“ kada se krećete;
• ako vam nakon zarastanja rane ostane vidljiv ožiljak, npr. na licu

Ako se bavite biciklizmom, skejtbordingom ili drugim srodnim aktivnostima, nosite kacigu na glavi i zaštitne jastučiće za koljena i laktove.

Kako liječiti?

Većina posjekotina i ogrebotina nije toliko opasna, i obično se liječi kod kuće. Kod težih povreda potrebno je zatražiti ljekarsku pomoć.

Lakše posjekotine i ogrebotine očistite i zaustavite krvarenje prije oblačenja (ukoliko je rana na mjestima pokrivenim odjećom). Zavojem ili peškirom pritisnite ranu. Ukoliko je rana na ruci, podignite je iznad glave. Krvarenje iz rana na donjim ekstremitetima zaustavite tako što ćete leći i podignuti ugroženo područje iznad nivoa srca.

Kada čistite ranu kod kuće dobro operite i osušite ruke, a zatim isperite ranu tekućom vodom. Nemojte koristiti antiseptik, jer on može usporiti zarastanje rane. Stavite sterilan zavoj ili flaster na mjesto posjekotine/ogrebotine. Zavoj mijenjajte koliko mislite da je potrebno, a ako rana zahtijeva čest kontakt sa vodom (npr. prilikom tuširanja) stavite vodootporni zavoj.

Ukoliko niste sigurni koliko je povreda opasna, ili ako ne zaraste nakon nekoliko dana obratite se ljekaru.

Ljekaru se obavezno obratite ako: ne možete zaustaviti krvarenje, rana je duboka, povreda je nastala usljed ujeda, primijetili ste da je rana prljava (pijesak, zemljište).

Ukoliko je posjekotina ili ogrebotina teža (npr. povreda arterije) odmah se obratite ljekaru.

Ljekar će pregledati ranu da utvrdi da li postoji opasnost od infekcije, pogotovo u slučaju da je povreda nanesena oštrim predmetom. Ukoliko je rana nanesena staklom, možda će biti potreban rendgenski pregled da se utvrdi da li su svi djelići stakla uklonjeni.

Ako ne postoji opasnost od infekcije, ljekar će očistiti ranu vodom ili sterilnim rastvorom prije nego što je zatvori.

• Šavovi; Ljekar će šiti ranu ukoliko je ona dublja od pet centimetara. Šivanje rane vrši se hirurškim, sterilnim koncem, najčešće pod lokalnom anestezijom.
• Lijepljenje tkiva; Ova metoda se koristi kod manjih rana koje nisu dublje od pet centimetara. Ivice rane se pritisnu jedna uz drugu, a nakon toga se nanosi lijepak za kožu, koji, nakon sušenja ostavlja ranu zatvorenom.
• Traka za zatvaranje rane; Koristi se kao zamjena za lijepak, u slučajevima kada postoji opasnost od infekcije rane. Stavlja se preko ivica rane.

Nakon što zatvori ranu, ljekar stavlja zaštitni zavoj preko povrede. Konci poslije šivanja rane ili traka uklanjaju se nakon nekoliko dana, u zavisnosti od težine povrede:

• kod rana na glavi nakon 3- 5 dana
• na zglobovima nakon 10 – 14 dana
• na drugim dijelovima tijela nakon 7 – 10 dana

Ne uklanjajte konce sami. Ako je rana zatvorena lijepkom, nije potrebna ljekarska intervencija za njegovo uklanjanje, jer se on sam skida za otprilike nedjelju dana.

U slučaju da postoji opasnost od tetanusa (teška baketrijska infekcija) ljekar će vam dati dodatnu dozu vakcine protiv tetanusa ili će vas uputiti specijalistu.

Ukoliko postoji rizik od infekcije, ili je rana već zaražena, ljekar prije čišćenja uzima bris koji se šalje na analizu. U slučaju infekcije, ljekar neće zatvoriti ranu, jer to povećava rizik od njenog širenja. Ljekar će vam dati antibiotike s ciljem suzbijanja infekcije. Nakon tri do pet dana ljekar će ocijeniti da li je infekcija izliječena, i ako jeste zašiće ranu ili će je zatvoriti trakom. Ukoliko infekcija nije izliječena produžava se terapija antibioticima.

U slučaju težih posjekotina i gubitka većeg dijela kože, radi se transplatacija (koža se uzima sa nekog drugog dijela tijela i stavlja na mjesto povrede).

Koje su moguće komlikacije?

Jedna od najčešćih komplikacija kod posjekotina i ogrebotina je infekcija. Znaci koji upućuju na infekciju su sljedeći:

• gubitak osjećaja (ako je oštećen živac)
• jako krvarenje (znak da je povrijeđena arterija)
• otok na mjestu povrede
• gnoj iz rane
• crvenilo se širi oko mjesta povrede
• jak bol
• opšte stanje je loše
• groznica
• otečene žlijezde

Ukoliko prilikom posjekotine ili ogrebotine primijetite neke od ovih simptoma obratite se ljekaru.

Infekcijama su najviše izloženi dijabetičari, osobe sa slabim imunološkim sistemom (zaraženi HIV-om ili osobe koje idu na hemoterapiju).

Opasnost od tetanusa

Ako je vaša rana imala dodir sa kontaminiranim zemljištem, fekalijama ili pljuvačkom postoji rizik od dobijanja tetanusa. Bakaterije koje izazivaju tetanus ulaze u tijelo kroz ranu i oslobađaju otrove koji dovode do grčenja mišića, najčešće mišića za žvakanje, zbog čega je otežano otvaranje usta.

Ako postoji opasnost od tetanusa, odmah se obratite ljekaru, jer ako se ne liječi, tetanus, može dovesti do smrtnog ishoda.

Posjekotine i ogrebotine mogu izazvati oštećenje mišića, živaca, krvnih sudova i kosti. U tom slučaju dolazi do gubitka osjećaja na mjestu rane, kao i do otežanog pokretanja tog dijela tijela.