Ako uzmemo za primjer jednu evropsku zemlju, kao što je Njemačka, u prosjeku se godišnje u toj zemlji uradi oko 35 000 operacija na grudima. Kod nas, na našim područjima, tačan broj operacija na grudima ne znamo, ali je sigurno da iz godine u godinu raste.
Iz tog razloga je informisanost o tim operacijama veoma značajna, a najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju u vezi sa njima odnose se na mogućnost dojenja, mogućnosti ostvarivanja novih trudnoća nakon operacije, te uticaju “silikona” na samo novorođenče. Ovo je prilika da na neka od tih pitanja damo odgovor.
Kako utiče povećanje grudi na dojenje?
Sadržaj:
Dojenje sa implantatima je moguće, pogotovo što se u novije vrijeme implantati uglavnom stavljaju ispod mišića, te praktično nemaju kontakt sa mliječnom žlijezdom. Sposobnost dojenja uglavnom ovisi o razvijenosti mliječne žlijezde, što naravno nema veze sa uvećanjem grudi.
Danas su aktuelne uglavnom operativne metode, koje štede samu mliječnu žlijezdu, a samim tim i sposobnost dojenja nakon operacije grudi. Operativne metode koje oštećuju manje ili više mliječnu žlijezdu, kao što je periareolarni pristup kod povećanja grudi, mogu dovesti do problema sa dojenjem, što se pacijentima mora objasniti pri izboru same operacije. Praktično ne postoji opravdani strah za dojenje kod operacija uvećanja grudi.
Treba li operisati grudi nakon trudnoće ili se ipak one mogu raditi i prije?
Grudi se mijenjaju za vrijeme trudnoće, odnosno one postaju veće, i dolazi do razvlačenja kože. Tako da nakon rođenja dijeteta grudi mogu ostati veće ili manje nego prije same trudnoće, što ovisi od mnogo fakora (rastezljivost kože, same veličine dojki…), što se svakako mora imati u vidu prilikom planiranja same trudnoće odnosno operacije.
Da li su implantati štetni za zdravlje dijeteta?
Ne postoje dokazi da implantati uzrokuju nekakva oboljenja, niti je uočena povezanost u nastajanju oboljenja djeteta koje doji od majki koje su prethodno uradile uvećanje grudi. Ne postoje ni opasnosti od pucanja silikonskog implantat prilikom dojenja i curenja silikona u tkivo dojke.
Da li postoji opasnost za poremećaj dojenja kod žena koje se podvrgavaju operacijama smanjenja grudi?
Kad se radi o manjim smanjivanjima grudi, gdje se odstranjuje pretežno mason tkivo i manja količina žljezdanog tkiva, uglavnom žene nakon tih operacja mogu normalno da doje. Međutim ako je riječ o velikim smanjivanjima grudi, gdje dolazi do pomijeranja same bradavice sa kanalikularnim diskontinuitetom odvoda mliječne žlijezde i velikom redukcijom žljezdanog tkiva, narušava se sposobnost dojenja, tako da te žene uglavnom ne mogu dojiti nakon operacije.
