Vaše dijete je počelo škiljiti. Ono ne gleda TV, ono skupi oči, digne vrat i škilji prema ekranu. Da li to znači da se vaše dijete uživilo u crtani koji gleda – ili se kod njega nazire početak problema sa vidom?
Škiljenje može biti znak kratkovidnosti ili miopije, kako bi to vaš doktor nazvao. Kratkovidnost je tek jedan od mnogih uobičajenih problema sa vidom kod djece.
U prosjeku, jedno od četvoro djece ima problema s vidom. Najčešće, roditelji uopšte ni ne slute da postoji problem.
Zabrinuti ste da vaše dijete živi u zamagljenom svijetu? Evo vodič kako da uvidite neke od najčešćih problema s vidom kod djece i šta da uradite povodom njih.
Problemi sa vidom kod djece
Sadržaj:
Evo spiska najčešćih problema sa vidom kod djece i savjeta kako da ih uočite kod vašeg djeteta.
Ako vaše dijete ima: Ukrštene oči ili oči koje nisu u liniji jedno s drugim.
Problem bi mogao biti: Razrokost (strabizam).
Šta učiniti: Odvedite vaše dijete kod očnog doktora pedijatra. Doktor može staviti flaster na jače oko da bi ojačao ono slabije ili propisati posebne naočale ili vježbe za oči.
Ako vaše dijete ima: Problem da vidi stvari koje su udaljene.
Problem bi mogao biti: Kratkovidnost ili miopija.
Šta učiniti: Naočale ili kontaktna sočiva mogu poboljšati vid na daljinu.
Ako vaše dijete ima: Problem da vidi stvari koje su blizu.
Problem bi mogao biti: Dalekovidnost ili hiperopija.
Šta učiniti: Naočale ili kontaktna sočiva mogu poboljšati vid na blizinu.
Ako vaše dijete ima: Zamućen vid.
Problem bi mogao biti: Astigmatizam – nepravilno zakrivljena rožnjača zbog koje oko ne može izoštriti slike.
Šta učiniti: Nošenje naočala može poboljšati vid vašeg djeteta.
Ako vaše dijete ima: Zamućen vid ili nije prošlo na pregledu očiju.
Problem bi mogao biti: Lijeno oko ili ambliopija, koja se pojavljuje kada neki skriveni uzrok spriječava vid jednog oka da se pravilno razvija.
Šta učiniti: Ambliopija najčešće nema nikakve simptome. Zato su redovni pregledi očiju jako bitni. Ako se otkrije rano i odmah započne s liječenjem, vid se najčešće može u potpunosti popraviti. Zavisno od uzroka, liječenje može uključivati flaster na jačem oku, naočale ili (rijetko) hirurški zahvat.
U manje učestale probleme sa vidom kod djece spadaju:
Glaukom – grupa bolesti koja može ugroziti vid tako što oštećuje glavni živac oka; izazvana je taloženjem tečnosti koja povećava pritisak unutar oka. Nekada se djeca rode sa glaukomom, dok je druga razviju u mladoj dobi.
Katarakta ili mrena – zamućenje sočiva u oku koje može biti izazvano dijabetesom i drugim bolestima koje djeca mogu imati ili čak fizičkim oštećivanjem oka. Neka djeca se rode sa kataraktama.
Retinoblastom – rijetki zloćudni tumor mrežnjače.
Čuvajte te oči
Djeca koja imaju probleme sa vidom će imati prilično slično ponašanje. Najčešće je to škiljenje. Pripazite na ove znake ako ste zabrinuti da vaše dijete ne vidi dobro:
- Žaljenje na glavobolje ili zamućen vid
- Zatvaranje jednog oka
- Trljanje očiju
- Žaljenje na bol u očima
- Crvenilo, suzenje, iscjedak ili krmelje
- Oko koje se okrene unutra, gore, dole ili luta okolo
- Oči koje su ukrštene i ne mogu se fokusirati
- Problemi sa čitanjem – držanje knjige preblizu da bi vidjeli riječi
Kada uočite neki od ovih simptoma, ugovorite termin kod pedijatra vašeg djeteta ili kod očnog doktora. Obavljanjem pregleda što prije, doktor će lakše prepoznati problem prije nego on počne uticati na vid vašeg djeteta i na njegov uspjeh u školi.
Pregledi očiju
Sva djeca trebaju redovne preglede očiju. Stručnjaci imaju različita mišljenja o pregledima očiju i takvih testova kod djece. Popričajte s vašim doktorom da vidite šta bi bilo dobro za vaše dijete.
Vrijeme je za naočale
Za djecu koja su dalekovidna, kratkovidna ili imaju astigmatizam, najčešće rješenje je nošenje naočala. Ipak, naočale su tačke sukoba kod neke djece koja se žale ako im roditelji čak i spomenu tu mogućnost. Podsjetite dijete koje oklijeva da nosi naočale da će nošenje istih zaustaviti škiljenje i uveliko olakšati praćenje časova, gledanje filmova i bavljenje sportom.
Ovako treba da reagujete ako vam dijete počne prkositi i odgovarati
Da biste izabrali najodgovarajuće naočale za vaše dijete, posjetite stručnjaka za njegu očiju. Plastični okviri i sočiva od polikarbonata koja su otporna na lomove su najbolji za aktivnu djecu. Dopuštanje djetetu da samo odabere koji okvir želi može učiniti da se ono osjeća uključenije u taj proces.
Istraživanja su pokazala da su neka mlađa djeca, čak i osmogodišnjaci, dovoljno zreli i odgovorni da nose kontaktna sočiva i da se sami brinu za njih, ali djeca mlađa od 18 godina, na LASIK (lasersko skidanje dioptrije) i druge hirurške zahvate će morati pričekati. LASIK još uvijek nije dobro razrađen kod djece i do sada je bio korišten samo u veoma rijetkim slučajevima i to kod djece sa jako ozbiljnim problemima sa vidom koji je nemoguće poboljšati nošenjem naočala ili kontaktnih sočiva.
