Prvo dojenje

Prvi podoj novorodjencadi

Humano mlijeko je osnovna hrana za novorođenče tako da se preporučuje da se bebe isključivo hrane majčinim mlijekom do minimalno navršenih četiri ili još bolje šest mjeseci starosti. 

Prije svega majka mora biti psihološki pripremljena za prvi podoj jer on predstavlja dokaz ljubavi i privrženosti djetetu. Ona mora biti fizički udobno smještena u čistoj i svježoj posteljini. Majka mora biti upoznata sa značajem pravilnog položaja kao i načinima kako da se to postigne, takođe joj treba objasniti da je kolostrum jedinstven i da potpuno zadovoljava sve potrebe novorođenčeta.

prvo dojenje

Babice imaju odgovoran zadatak da omoguće svakoj majci u periodu od prva dva sata nakon porođaja da obavi prvi podoj još u porođajnoj sali gdje je obezbjeđena adekvatna pomoć i zaštita jer su bebe u tom periodu već spremne za dojenje. Pročitajte još i 10 savjeta za bolje dojenje .

Novija istraživanja su utvrdila da bebe koje su imale prvi podoj u prvih pola sata nakon porođaja obično su i duže dojile, te da rani kontakti pozitivno utiču na stav i ponašanje majke prema djetetu.

Dojenje

Prema savremenim stavovima u većini zemalja se smatra da je uobičajeno mjesto za bebu uz majku, što je jedan od preduslova za pravilno dojenje.  Kada je laktacija potpuno uspostavljena smatra se da nema potrebe za dodatnom ishranom.

Pošto se poslije šestog mjeseca počne sa uvođenjem dodatne ishrane, dijete uvijek treba hraniti poslije podoja i ne previše kako bi se na taj način i dalje održalo dojenje. Ishrana majke tokom dojenja je veoma bitna i treba da joj posvetite jednaku (ako ne i veću) pažnju kao ishrani tokom trudnoće. Ovdje možete pročitati i koje namirnice su poželjne, a koje nisu tokom dojenja.

Ono što je veoma bitno i što stalno treba imati na umu tokom dojenja je da majčino mlijeko u toku akta dojenja nije jednakog sastava. Tokom samog obroka sadržaj masti, a time i kalorijska vrijednost mlijeka se povećava dok se istovremeno smanjuje količina izlučenog mlijeka. Zbog ovoga se ne može sa sigurnušću reći koji je dio obroka najhranjiviji, jer su sve faze obroka značajne na razne načine.

Sigurno je dokazano da se djeca koja doje brže razvijaju i brže dobijaju na težini, u odnosu na djecu koja se hrane bočicom, posebno u prva 2 – 3 mjeseca. Stvarno praćenje razvoja može se vršiti samo kroz redovna mjesečna mjerenja težine, a za prve dvije nedjelje beba dobija prosječno oko 20 grama dnevno.

I na kraju dojenje dovodi do porasta nivoa prolaktina i naravno supresije ovulacije. Ovo je prirodni način kontracepcije i od posebne je važnosti za osobe koje iz religijskih razloga ne mogu da koriste uobičajne metode kontracepcije.

Koliko treba da traje svako dojenje?

Neke bebe spontano završe dojenje za oko 10 minuta, dok neke bebe zbog sporijeg izlučivanja mlijeka duže doje. Bebe koje dojenjem unose veće količine mlijeka imaju kraće obroke, a ako je isticanje mlijeka usporeno, dojenje bebe traje duže.

dojenje

Potrebno je takođe majku upoznati sa aktom sisanja bebe, kako bi razumjela da su i pauze sastavni dio obroka i da ne treba prisiljavati bebu na stalno dojenje.

Prema najnovijim istraživanjima potrebno je dozvoliti da bebe same regulišu dužinu obroka i količine uzetog mlijeka. Preveliko stvaranje mlijeka, koje vrlo često stvara smetnje i poremećaje, može takođe biti posljedica ograničavanja obroka, jer sve dok se beba trudi da nadoknadi smanjeni energetski unos kroz češće obroke, dotle će se uvećavati i potreba za stvaranjem mlijeka.

Majke koje smatraju da se treba ograničiti dužina podoja ozbiljno narušavaju kalorijski sastav hrane jer kako trajanje dojenja odmiče – količina mlijeka se smanjuje, a povećava se sadržaj masti, odnosno kalorija. Bebi treba dozvoliti spontano završi dojenje na jednoj dojci, prije nego što pređe na drugu, nije problem ako vaša beba više voli da doji samo jednu dojku.

Sve ovo praktično znači da se ne može tačno reći majci koliko traje dojenje u bilo kojem dijelu postnatalnog perioda. Nepravilan položaj bebe pri dojenju može dovesti do dužeg dojenja i ozljeda bradavice, s tim da stepen oštećenja bradavice direktno zavisi od dužine obroka.

Kakva je učestalost dojenja?

Nema striktnih pravila o broju i učestalosti dojenja u toku jednog dana. Neke bebe imaju potrebu da uzimaju hranu svaka dva sata, dok je kod drugih taj interval duži: tri, četiri ili pet sati.

Ono što je evidentno iz novijih studija je da su obroci rijeđi u prvim danima, zatim se taj broj uvećava između trećeg i sedmog dana, a onda se opet smanjuje. Majke moraju biti svjesne da to uopšte nije važno.

srećna beba

Ipak kada se dojenje uspostavi obroci sa razmacima na manje od sat vremena ukazuju na nepravilan položaj bebe na grudima. U ovom slučaju beba nije u stanju da dobije dovoljne količine mliječnih masti, odnosno kalorija. Nizak nivo mliječnih masti bude veoma brzo iskorišćen i potrošen, što rezultira kratkim intervalima između dojenja.

Količinu unijetog mlijeka reguliše apetit same bebe koji i kontroliše unošenje hrane kao i kod odraslog, a sa druge strane zahtjev djeteta za mlijekom reguliše njegovo lučenje. Da bi dijete moglo regulisati unošenje hrane sa svojim potrebama, da bi moglo da ispolji svoj apetit mora mu se omogućiti da doji na svoj zahtjev, kao i da doji sve dok se ne zasiti praktično bez ograničenja vremenskog perioda.

Potvrđeno je da su bebe kojima je dopušteno da same regulišu učestalost svojih obroka brže dobijale na težini i duže dojile, u odnosu na one koje su hranjene po strogim upustvima.

Jednostavno rečeno pustimo bebu da doji koliko želi i kada to želi.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.