10 savjeta za dojenje koji će vas riješiti potencijalnih problema

dojenje savjeti

Čak sedam od deset majki se tokom prvog mjeseca nakon porođaja susreće sa brojnim problemima u vezi sa dojenjem. Budete li se pridržavali ovih savjeta, sigurni smo da ćete savladati većinu prepreka…

Dojiti bebu divno je iskustvo koje je često praćeno poteškoćama. Prije nego što pređemo na rješavanje problema, hajde da se osvrnemo na dobrobit koju vaša beba i vi imate od dojenja.

Prije svega, ishrana majčinim mlijekom smanjuje učestalost bolesti disajnih organa, upalu uha, bolesti probavnog trakta, alergije, juvenilni dijabetes i metaboličke bolesti. Dojenje ima povoljan učinak i na buduće zdravlje bebe, a tu su i blagodeti za majku: dojenjem se smanjuje rizik od nastanka tumora dojke i materice, kao i pojave osteoporoze.

Bilo bi zaista šteta lišiti dijete ovog jedinstvenog načina ishrane, jer na taj način njegov organizam dobija sve neophodne gradivne i hranljive materije potrebne za pravilan rast i razvoj. Sa druge strane, dodir majke i bebe stvara posebnu emocionalnu vezu koja traje cijeli život. Međutim, da bi se taj proces odvijao bez stresa i nervoze, pomoći će Vam neki od naših savjeta.

1. Pravilan položaj je ključ uspjeha

Sadržaj:

Izbor položaja u kojem će beba prionuti na dojku vrlo je značajan za uspješno dojenje. Ako položaj djeteta na grudima nije ispravan, ono može ustima zahvatiti samo vrh bradavice, a ne i dio areole (tamnog dijela dojke oko bradavice), te će dojenje postati bolno zbog nastanka ranica na bradavicama (ragade).

Zašto je bitno noćno dojenje i kako ga izdržati?

2. Ragade treba odmah liječiti

Posavjetujte se s ljekarom i nabavite mast ili kremu koji pospješuju zarastanje bolnih napuklina. Mast bi trebalo da bude posebno pripremljena za tu svrhu i da sadrži samo prirodne sastojke. Ukoliko je bol nepodnošljiva, a obično jeste, majka može da koristi specijalne štitnike od lateksa, koji bebi omogućuju sisanje, a smanjuju direktni dodir s bolnom bradavicom. Ako su ragade duboke i krvare, majka treba da preduzme mjere liječenja i privremeno se izmlaza. Dok bradavice ne zacijele, bebu treba hraniti malom plastičnom kašičicom i nipošto ne treba prekidati dojenje.

3. Izbjegavajte prekomjernu higijenu

Sapuni i gelovi za tuširanje isušuju kožu i skidaju masni sloj koji štiti bradavicu, te ona postaje ranjivija i znatno sklonija pojavi ragada. Stoga, već pri kraju trudnoće, mala uzdignuća koja se nalaze na areoli (oko bradavice) počinju da izlučuju tečnost kremaste konzistencije koja utiče na vlažnost kože. S ciljem očuvanja te prirodne zaštite, dovoljno je dva puta dnevno prebrisati ih čistom vodom i dobro ih prosušiti.

4. Zatražite pomoć

Pedijatar ili druga stručna osoba u porodilištu mogu biti od velike pomoći i dati mladoj majci savjet o dojenju. Isto tako, od velike koristi jeste i patronažna sestra, koja posjećuje majku i bebu po dolasku iz porodilišta. Važno je preduzeti sve mjere i NE prekidati sa dojenjem.

5 savjeta za dojenje u javnosti

5. Pokušajte i s prirodnim ljekovima

Dobro je usvojiti pravilo i kada je god to moguće pustiti bradavice da se suše deset minuta nakon podoja. Kap mlijeka iz svake bradavice, nakon podoja, pomoći će prirodnom vlaženju, a ima i antiseptičko dejstvo. Prvo pravilo kojeg se treba pridržavati (od prvih dana) za poboljšanje lučenja mlijeka jeste često stavljanje bebe na grudi (čak i 10 do 12 puta u toku 24 sata). Čaj za dojilje takođe može biti od koristi. Postoje biljke koje pospješuju lučenje mlijeka, a koje ulaze u sastav takvih čajeva. Treba koristiti samo one poznatih proizvođača, nabavljene u apoteci. Oduvijek se znalo da dojilja treba da pije mnogo tečnosti i da se hrani uravnoteženo. Ipak, nekadašnje preporuke (kao što je ona da dojilja treba da pije pivo) svakako treba odbaciti.

6 Korišćenje posebnog jastuka za dojenje

U moderno vrijeme postoji niz novih i praktičnih proizvoda koji majci mogu biti od znatne pomoći. Uz ovakav jastuk lakše je zauzeti pravi položaj: pruža potreban oslonac sprečavajući da se beba tokom podoja pomjeri prema dole. Ovaj jastuk smanjuje napetost u leđima, vratu i ramenima dojilje. Ne smije biti previše mek da beba ne bi utonula u njega, ali ni previše tvrd, jer u tom slučaju nije udoban, a ni dovoljno bezbjedan. Materijal od kojeg je izrađen treba da bude prozračan i antialergijski.

7. Pumpe za izdajanje mlijeka

Velika su pomoć dojiljama, ali je važno odabrati pravi model. Postoje ručne i električne pumpice. Ručne obično služe za povremenu upotrebu: ako postoje ragade usljed zastoja mlijeka (dojke su prepune, pa beba teže sisa), ukoliko je majka nakratko odsutna… Električna pumpica je znatno brža, idealna je za zaposlene majke i u slučajevima kada beba ne može da sisa (nedonošče). Izmuzeno mlijeko može se čuvati u frižideru do 24 sata.

8. Broj podoja zavisi od potreba djeteta

Dojenje na zahtjev, što znači stavljanje djeteta na dojku čim ono to zatraži – najbolji je podsticaj za stvaranje mlijeka. Ako je beba “lijena” i ne traži podoj (ima i takve djece), treba ga podsticati da sisa na svaka tri sata. Tako će majka biti sigurna da su bebine potrebe za hranom zadovoljene.

Dojenje i dohrana adaptiranim mlijekom

9. Kako provjeriti da li je beba sita

Važan pokazatelj dovoljnog unosa mlijeka jeste učestalost mokrenja. Nakon petog dana života novorođenče treba da mokri najmanje 5-6 puta. Kasnije, naravno, važan pokazatelj dovoljnog unosa hrane jeste rast djeteta i porast njegove težine. Nakon što beba nadoknadi svoju porođajnu težinu, što se obično događa oko desetog dana, počinje stalni napredak (od 150-170 grama sedmično). Ipak, varijacije mogu biti znatne: poneko odojče može već prvog mjeseca dobiti i do 1.000 grama, a sljedećeg mjeseca upola manje. Ipak, u većini slučajeva je obrnuto – najveći porast na težini dešava se tokom drugog mjeseca života, ali se on ne odvija istim ritmom (postoje periodi intenzivnijeg i slabijeg napredovanja). U slučaju da mama nije sigurna da li njena beba dobro napreduje, neka se obrati pedijatru.

10. Za dojenje treba usvojiti pravilan položaj

Ne postoji idealan položaj za dojenje i može se koristiti onaj koji je u određenom trenutku najpogodniji za majku i bebu. Najčešći su ležeći ili sjedeći položaj. U prvom majka i beba leže na boku, a u drugom mama sjedi i drži novorođenče u naručju. Postoji i treći položaj, u kojem beba leži majci ispod pazuha i majka ga pridržava jednom rukom dok mu drugom podupire glavicu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *