Od trenutka kada saznate da ste trudni do samog porođaja (a i nakon toga), svaki dan ćete naučiti i doživjeti nešto novo, a broj stvari koje treba da uradite tokom tih devet mjeseci iz dana u dan će se povećavati.
Najbitniji segment su, naravno, pregledi i testovi kod doktora, jer je najvažnije da brinete o zdravlju vaše bebe i o sopstvenom zdravlju.
Jedan od testova koji se radi tokom trudnoće i koji spada u bitnije jeste dabl test za koji ste sigurno čuli nebrojeno puta. Danas ćemo se baviti upravo tom temom, pa ćemo pokušati da odgovorimo na sva pitanja koja eventualno imate u svojoj glavi. Od toga šta je dabl test, kako se radi i da li boli do toga kakvi su rezultati i kako se čitaju. Naravno, sve objašnjeno tako da razumijete i vi kojima su medicina i medicinski pojmovi strani.
Počnimo sa osnovama…
Dabl test u trudnoći: šta je?
Sadržaj:
Jedan od prvih prenatalnih statističkih testova koji se radi jeste dabl test u trudnoći. Ovaj test pokazuje hromozomske anomalije koje su uzročnik raznih oboljenja kao što je Daunov sindrom.
Iako ne postoji mogućnost stopostotnog predviđanja postojanja određene bolesti kod djeteta, dabl test, koji se radi nakon prvog tromjesečja trudnoće, sa 80% sigurnosti može utvrditi prisustvo različitih genetskih oboljenja.
S obzirom da genetska oboljenja nisu izlječiva, a život je značajno otežan, kako samom djetetu tako i porodici, važno je ustanoviti zdravlje bebe čim je prije moguće.
Ovo je neinvazivni test koji ne boli i sastoji se od dva jednostavna segmenta sa kojima ste se već susretali, tako da nije ništa strašno. O tome kako se radi pročitaćete u nastavku teksta.
Pročitajte još: Ultrazvuk u trudnoći – sve šta treba da znate
Kada se radi dabl test?
Dabl test se radi između 12. i 14. nedjelje trudnoće, odnosno po završetku prvog tromjesečja trudnoće.
Kako se radi dabl test?
Najčešće pitanje kod svih vidova testova i pregleda tiče se načina vršenja, pa tako trudnice uglavnom zanima kako se radi dabl test.
Dabl test je kombinovani test. To znači da se sastoji iz dva segmenta, a to su ultrazvuk i vađenje krvi. Doktori najprije uz pomoć ultrazvuka utvrđuju kakav je položaj i stanje placente, srca i da li postoji nosna kost.
Zašto baš nosna kost?
Jer je ona veoma bitan pokazatelj prisusva određenih genetskih anomalija. Kod beba koje imaju određen poremećaj nosna kost se formira nešto kasnije.
Osim navedenog, uz pomoć ultrazvuka se određuje i debljina nuhalnog nabora, na osnovu koje se takođe može ustanoviti postojanje genetskih problema. Naime, limfna tečnost se skuplja u navedenom nuhalnom naboru, pa je kod beba sa određenim anomalijama on mnogo deblji. Normalna debljina se kreće oko 3mm, a svaki milimetar više se povezuje sa mogućnošću postojanja Daunovog ili nekog drugog sindroma.
Nakon što se odradi ultrazvuk, trudnica treba da uradi i analizu krvi i to po mogućnosti u istom danu, pri čemu je prag tolerancije 48 sati razlike. U krvi se za potrebe dabl testa mjere dva hormonska markera, i to hCG i AFP, poznat i kao PAPP.
Svi dobijeni rezultati se statistički obrađuju zajedno sa individualnim parametrima trudnice u koje ubrajamo godine starosti, težinu, vrstu trudoće (recimo, ako je vantjelesna ili blizanačka), a u obzir se uzima i to da li je žena pušač.
Pouzdanost dabl testa i njegova obaveznost
Pouzdanost dabl testa je prilično velika, a njegova obaveznost suštinski ne postoji.
U toku cjelokupne trudnoće postoje svega 4 redovna pregleda i kontrole koje trudnice treba da odrade, ali nijedan od njih nije obavezan, te vas se ne može natjerati da ih uradite.
Dabl, tripl i kvadripl testove možete uraditi na savjet ginekologa ili na ličnu inicijativu, i to u privatnim i državnim klinikama (ukoliko postoji tehnička mogućnost).
Što se tiče pouzdanosti testa, podaci kažu da se sa 80% sigurnosti može odrediti da li beba ima genetske anomalije. Ali nikako ne smijete da zaboravite da je riječ o statističkom testu, tako da čak i kada rezultati izgledaju loše, ne znače automatski da je beba bolesna.
Pročitajte još: Kilaža u trudnoći – koliko je normalno da se udebljate
Koliko se čekaju rezultati dabl testa?
Rezultati urađenog dabl testa se ne čekaju dugo, a broj dana varira od klinike do klinike i količine pregleda koji se rade. U suštini, potrebna je jedna do dvije nedjelje da se završe nalazi, nakon čega treba da odete kod doktora koji vodi vašu trudnoću. Zajedno sa njim proći će se dobijeni rezultati i, ukoliko za tim postoji potreba, dogovoriti naredni koraci.
Rezultati dabl testa
Sami rezultati prikazani su u vidu statističkih podataka, a rezultati vašeg testa porede se sa identičnim rezultatima drugih žena. To znači da rezultat koji glasi 1:7648 u suštini kaže da jedna beba od 7648 trudnoća na kojima je rađen dabl test i koje imaju iste parametre kao vi, oboli od Daunovog sindroma.
Činjenica je da se sa veoma visokim postotkom sigurnosti može utvrditi prisustvo određenih anomalija. Zato, ukoliko su rezultati dosta niži, pa je omjer, na primjer, 1:127, vaš ginekolog će vas posavjetovati da uradite i druge nešto invazivnije prenatalne testove kojima se može sigurnije utvrditi/potvrditi postojanje genetskih anomalija.
Pročitajte još: Razvoj bebe po nedjeljama
Loš dabl test – šta da radim?
Nakon pitanje šta je dabl test i kako se radi, sljedeća stavka kojom je bitno pozabaviti se jesu sami rezultati. Loš dabl test odnosno loši rezultati ovog testa su najveći strah svih trudnica.
Ukoliko se ispostavi da su rezultati vašeg testa loši, nikako ne smijete da paničite. Riječ je o izvučenoj vjerovatnoći, a ne u utvrđenom stanju u konkretnom slučaju.
Doktori će predložiti da se urade dodatni, dopunski pregledi, koji podrazumijevaju ultrazvuk, tripl test ili amniocentezu, odnosno analizu plodove vode.
Tek nakon što vidite rezultate navedenih, vrijeme je za konkretne razgovore i brigu.
Daunov sindrom kod beba
Sada kada smo vam u potpunosti objasnili šta je dabl test i kakve rezultate donosi, pozabavićemo se i pitanjem Daunovog sindroma, sa fokusom na Daunov sindrom kod beba, a sve kako bismo vas upoznali sa osnovama. Ukoliko ih već ne poznajete, nakon čitanja ćete shvatiti zašto je važno da se dabl test uradi.
Daunov sindrom je poremećaj. Razlog njegovog nastanaka je neadekvatna podjela hromozoma, a manifestuje se kroz mentalnu retardaciju i veoma karakterističan izgled, odnosno fizionomiju. Djeca sa Daunovim sindromom imaju ukoso postavljene proreze očnih kapaka, malu brahicefaličnu glavu i široke šake na kojima je peti prst prilično kratak. Osim navedenog, imaju i male ušne školjke, usta su im stalno otvorena, obrazi crveni, a raspored zuba nepravilan.
U najranijoj dobi je veoma teško odrediti koliko će djeca biti pogođena ovim sindromom. Pojedini uspiju da vode prilično normalan i nezavisan život, čak i da se zaposle, ali većini je potrebna konstantna pomoć i njega.
Sve šta treba da znate o epiduralnoj anesteziji koja olakšava porođaj – pročitajte ovdje.
Suštinski, njihov maksimalan mentalni razvoj je onaj na nivou osmogodišnjaka, a broj zdravstvenih problema koji se javljaju ogroman. U većini slučajeva osobe sa Daunovim sindromom žive do 50. godine života.
Daunov sindrom kod beba se javlja u omjeru od 1:700 do 1:800. 85% njih preživi prvu godinu, a 50% živi i duže od 50 godina. Sama vjerovatnoća za razvoj sindroma zavisi od niza faktora, u koje ubrajamo:
- Starost majke
- Prethodno dijete sa ovim sindromom
- Roditelji – genetički nosioci translokacije
Dakle, što je majka starija, to su veće šanse da će dijete imati poremećaj, rizik je veći i ako roditelji imaju jedno dijete sa Daunom, a na vrhu liste presudnosti je genetski materijal roditelja.
