Vanmaterična ili ektopična trudnoća se javlja kada se oplođeno jajašce smjesti van materice, najčešće u jajovodu. Građa jajovoda je takva da se u njoj oplođeno jajašce ne može pravilno razviti zbog čega dolazi do ozbiljnog oštećenja ili pucanja jajovoda. Pored jajovoda, oplođeno jajašce se može smjestiti u jajniku ili trbušnoj duplji. Problem vanmaterične trudnoće danas je sve zastupljeniji među ženama usljed raznih faktora koji mogu uticati na njeno nastajanje. Učestala promjena partnera kao, upale kao i korištenje spirala mogu dovesti do pojave vanmaterične trudnoće.

Kada se ustanovi vanmaterična trudnoća, potrebno je što prije reagovati kako bi se spriječile dalje komplikacije, zbog čega je jako bitno poznavati njene simptome kako bi se vanmaterična trudnoća mogla što prije otkriti. Vanmaterična trudnoća se dešava u čak 2% ukupnih trudnoća, a najučestalija je tubarna trudnoća odnosno trudnoća u kojoj dolazi do smještanja oplođenog jajašca u jajovodima.

Šta je vanmaterična trudnoća?

Vanmaterična trudnoća je stanje u kojem se oplođeno jajašce smješta i raste na bilo kom drugom mjestu osim materice. Najčeće se vanmaterična trudnoća javlja u jajovodima, međutim mogu se pojaviti i na drugim mjestima kao što su grlić materice ili abdominalna šupljina. Vanmaterična trudnoća se dešava u sveukupnih 2% trudnoća, a u čak 98% slučajeva vanmaterične trudnoće do smještanja oplođenog jajašca došlo je u jajovodima. Vanmaterična trudnoća se u jajovodima ne može normalno razviti što za krajnji ishod ima smrt embriona ili fetusa, a često je opasna i po život majke ukoliko se ne primjeti na vrijeme.

Najveća opasnost koju sa sobom nosi vanmaterična trudnoća je pucanje jajovoda što dovodi do unutrašnjeg krvarenja. U prošlom vijeku smrtna stopa izazvana vanmateričnom trudnoćom prelazila je 50% slučajeva. Iako je stopa smrtnih slučajeva znatno manja, danas je ipak sve više zabilježenih slučajeva vanmaterične trudnoće. Ipak, vanmaterična trudnoća ostaje vodeći uzrok smrti u trudnoći u prvom tromjesečju. U rijetkim slučajevima vanmaterična trudnoća se može istovremeno desiti kada i materična trudnoća, a ovo stanje se naziva heterotropna trudnoća. Pojava heterotropne trudnoće učestala pojava u posljednjih par godina kako se povećava broj vantjelesnih oplodnji. O rizičnim trudnoćama pročitajte ovdje. 

Vanmaterična trudnoća: šta je uzrokuje?

Vanmaterična trudnoća može biti uzrokovana jednim ili više navedenih faktora:

• Infekcija ili zapaljenje jajovoda može prouzrokovati njegovo djelomično ili potpuno začepljenje
• Prethodni hirurški zahvati na jajovodima takođe mogu omesti kretanje jajašca
• Operacije na karličnom predjelu
• Urođene nepravilnosti u obliku jajovoda ili materice

Faktori koji NE utiču na nastanak vanmaterične trudnoće

Kada je u pitanju vanmaterična trudnoća postoje mnoge zablude šta je zapravo njen uzrok. Bitno je naglasiti koji su to faktori za koje se često misli da imaju uticaj da li će se razviti vanmaterična trudnoća. Ukoliko imate pitanja ili strahove uvijek se obratite svom ginekologu.

Genetika

Ukoliko u porodici imate istoriju vanmaterične trudnoće ne treba da znači da i sami direktno spadate u rizičnu grupu. Jedna od glavnih zabluda kada je u pitanju vanmaterična trudnoća je da genetika ima presudnu ulogu na njen nastanak.

Abortusi

Bilo da je u pitanju abortus ili spontani pobačaj ni jedno od ova dva slučaja neće presuditi tome da li će se u budućnosti desiti vanmaterična trudnoća. Na internetu se može naći mnoštvo netačnih članaka koji govore o povećanom riziku vanmaterične trudnoće nakon abortusa koj često dolaze od organizacija koje za cilj imaju ukidanje abortusa. Ginekolozi kažu kako ne postoji poveznica između pobačaja i vanmaterične trudnoće.

Ko ima najveći rizik od vanmaterične trudnoće?

Faktori rizika za vanmateričnu trudnoću uključuju:

1. Godine. Vanmaterična trudnoća se može desiti ženama u bilo kojem životnom dobu, međutim vanmaterična trudnoća najčešće se dešava ženama između 35-44 godine.
2. Istorija vanmaterične trudnoće. Ukoliko se vanmaterična trudnoća jednom desi, znači da spadate u rizičnu grupu i da je velika vjerovatnoća da će sljedeća trudnoća biti vanmaterična.
3. Nepravilnosti u građi jajovoda. Promjene u građi jajovoda mogu dovesti do vanmaterične trudnoće, gdje se oplođeno jajašce može smjestiti i u jajovodima ili na nekom drugom mjestu.
4. Prethodne ginekološke operacije. Prethodne operacije jajovoda mogu dovesti do pojave ožiljaka i poremećaja anatomije što povećava rizik za vanmateričnu trudnoću.
5. Infekcije. Ukoliko ste ranije bolovali od seksualno prenosive bolesti poput gonoreje ili klamidije spadate u rizičnu grupu. Takođe, bakterije koje se ne prenose seksualnim putem takođe mogu povećati rizik od vanmaterične trudnoće.
6. Često mijenjanje partnera. Učestala promjena partnera može povećati rizik od seksualno prenosivih bolesti čime rizikujete i pojavu vanmaterične trudnoće.
7. Ginekološki problemi. Razne ginekološke bolesti poput endometrioze ili mioma na materici mogu poremetiti kretanje jajašca zbog čega su veće šanse da će se ono smjesititi van materice.
8. Korištenje spirale. Iako korištenjem spirale postoje jako male šanse da zatrudnite, polovina trudnoća koje su se desile ženama na spirali bile su vanmaterične.
9. Pušenje. Pušenje cigareta za vrijeme začeća povezano je sa nastankom vanmaterične trudnoće. Pretjerano uživanje cigareta povećava šanse da će se desiti vanmaterična trudnoća.
10. Neplodnost.Ukoliko ste neplodni, ukoliko i dođe do začeća postoji velika vjerovatnoća da se radi o vanmateričnoj trudnoći. O uzrocima i tretmanima nepolodnosti pročitajte ovdje. 

Vanmaterična trudnoća, kako je prepoznati?

U početku je moguće da nemate nikakve simptome, dok su kod nekih žena zapaženi simptomi normalne trudnoće – izostanak menustracije, natečene grudi i mučnina. Test za trudnoću će vam takođe dati pozitivne rezultate. Ipak, kako jajašce raste i trudnoća odmiče simptomi postaju sve izraženiji kao i sve veća opasnost od daljih komplikacija.

Takođe, može se desiti da u početku nemate nikakve simptome trudnoće, te da se karakteristični znaci vanmaterične trudnoće mogu javiti tek kada dođe do pucanja ili oštećenja jajovoda. U tom slučaju dolazi do obilnog krvarenja koje u nekim slučajevima dovodi i to smrtnog ishoda.

Bol u donjem dijelu stomaka jedan je od najčešćih simptoma koji ukazuje da je u pitanju vanmaterična trudnoća, a može se prepoznati po iznenadnim probadanjima jakog intenziteta. Ovakav bol u stomaku uglavnom poručuje da je u pitanju rana vanmaterična trudnoća, stoga je bitno prepoznati simptome i odmah kontaktirati svog ljekara.

Simptomi vanmaterične trudnoće

Većina žena prve simptome osjeti u šestoj sedmici trudnoće, dok simptomi vanmaterične trudnoće mogu varirati i drugačiji su kod svake žene. Bitno je da poznajete koji su to simptomi vanmaterične trudnoće jer se ona može desiti bilo kojoj seksulano aktivnoj ženi bez obzira da li koristi kontracepciju ili ne. Smatra se da je sve učestalija pojava vanmaterične trudnoće zapravo uzrok sve veće seksualne aktivnosti žena, a prema poslednjim istraživanjima pušenje takođe može znatno uticati na njenu pojavu.

Iako se može desiti da i dalje imate sve simptome normalne i zdrave trudnoće, ukoliko uočite neke od navedenih simptoma ili spadate u rizičnu grupu, obavezno se obratite svom ljekaru. Simptomi vanmaterične trudnoće mogu varirati i zavise od toga na kod mjestu se nakuplja krv, a slični su i simptomima spontanog pobačaja. Simptomi vanmaterične trudnoće nisu selektivni, zbog čega ukoliko i dođe do njihovog javljanja većina žena nije u stanju da ih prepozna. Najčešči simptomi venmaterične trudnoće su:

• Oštar bol koji se javlja povremeno i varira u internzitetu. Bol se može javiti u predjelu karlice, abdomena.
• Bol se može javiti i u predjelu ramena i vrata zbog krvi koja može biti uzorkovana nakupljanjem krvi u abdomenu
• Krvarenje, obično tamnije od menustracijske krvi
• Bolovi u stomaku
• Slabost, vrtoglavica i nesvjestica

Dijagnoza vanmaterične trudnoće

Ukoliko posumnjate na vanmateričnu trudnoću, prvi korak je odlazak ginekologu. Ginekolog će prvo mjerenjem nivoa hormona utvrditi da li se trudni, a zatim izvršiti pregled karlice. Ukoliko prilikom pregleda vaš ginekolog posumnja da je u pitanju vanmaterična trudnoća, dalje slijedi analiza krvi i ultrazvuk kako bi se ustanovila dijagnoza. Vaginalni ultrazvuk može u velikoj mjeri pomoći prilikom dijagnoze vanmaterične trudnoće.

Analizom krvi na određene hormone može se potvrditi vanmaterična trudnoća. Pri dijagnozi određuje se nivo beta HCG hormona. Ukoliko se primjeti prekomjeran rast nivoa ovog hormona doktori će konstatovati da se radi o vanmateričnoj trudnoći.

Komplikacije u vanmateričnoj trudnoći

Ukoliko oplođeno jajašce nastavi da raste unutar jajovoda može doći do pucanja jajovoda i jakog krvarenja. Vanmaterična trudnoća u ovoj fazi može biti opasna po život, a simptomi koji ukazuju da je došlo do pucanja jajovoda su nesvjestica, vrtoglavica i šok.

Komplikacije u vanmateričnoj trudnoći se mogu smanjiti ili spriječiti ranom dijagnozom i lječenjem. Povećana svijest o vanmateričnoj trudnoći kao i urađena ultrasonografija može dovesti do rane dijagnoze i sprečavanje dalje komplikacije.

Kako se tretira vanmaterična trudnoća?

Nakon što je ustanovljena vanmaterična trudnoća postoje dva moguća ishoda: tubarni pobačaj ili pucanje jajovoda u slučaju da trudnoća nije prepoznata na vrijeme što u nekim slučajevima dovodi i do smrti. Važno je znati da u nekim slučajevima vanmaterična trudnoća prestaje da se razvija i dolazi do spontanog reasorbovanja trudnoće što ne ostavlja nikakve posljedice po majku.

Terapija Metotreksatom

Metotreksat je antimetabolični lijek koji će zaustaviti rast ćelija embriona. Terapija metotreksatom traje od 3-7 nedjelja, a za vrijeme terapije se prati nivo HCG hormona. Ukoliko nivo hormona ne opadne u terapija se pojačava. Kod rano dijagnostifikovanih slučajeva uspješnost liječenja metotreksatom je veoma visoka.

Odstranjivanje jajovoda

Ukoliko je već došlo do oštećenja ili pucanja jajovoda i krvarenja u tom slučaju neophodno je odstranjivanje oštećenog dijela ili čak čitavog jajovoda. Prije operacije neophodno je zaustaviti krvarenje, a zatim izvršiti odstranjivanje dijela ili čitavog jajovoda.

Laporaskopija

Laporaskopija je hirurška intervencija koja se izvodi pod opštom anestezijom gdje hirurg uklanja embrion ili oštećeni jajovod. U nekim slučajevima oštećeni jajovod je moguće zaliječiti što zavisi od stepena njegovog oštećenja.

Prevencija vanmaterične trudnoće

Iako se na pojavu vanmaterične trudnoće ne može uticati, te rizik od njene pojave prijeti svim seksualno aktivnim ženama, postoje načini da rizik od pojave neželjene trudnoće smanjite na što manju moguću mjeru:

• Smanjite broj seksualnih partnera
• Uvijek koristite perzervativ za vrijeme seksualnih odnosa kako biste spriječili pojavu seksualno prenosivih bolesti i smanjili rizik od upala jajovoda i materice
• Prestanite pušiti. Ukoliko pušite, pokušajte prestati ukoliko želite zatrudniti.

Kada se jednom desi vanmaterična trudnoća, postoji mogućnost da se ona u budućnosti i ponovi. Ako ste imali vanmateričnu trudnoću u prošlosti, potrebno je da odmah odete ljekaru ukoliko posumnjate da ste ponovo trudni. Doktor će uraditi potrebne nalaze krvi kao i vaginalni ultrazvuk kako bi utvrdio da li je ponovo u pitanju vanmaterična trudnoća. Na taj način ćete spriječiti ponovne komplikacije koje mogu nastati, a ukoliko se radi o normalnoj trudnoći potrebno je da budete oprezni tokom čitavog perioda trudnoće.

Da li je vanmaterična trudnoća opasna?

Kod nekih pacijentica vamaterična trudnoća se ne razvije do pucanja jajovoda, već dolazi do spontanog resorbovanja uništene trudnoće. U ovom slučaju neophodan je kontantan nadzor pacijentice i kontrola vrijednosti HCG hormona. Pacijentica obično ostaje na bolničnom promatranju do pada HCG hormona. Dok većina trudnoća prođe bez komplikacija ukoliko se na vrijeme ustanove, postoje trudnoće koje zahtjevaju strogo bolničko liječenje.

Najgori ishod vanmaterične trudnoće je pucanje jajovoda, što vodi do unutrašnjeg krvarenja, šoka i smrti. Zbog čega krvarenje u vanmateričnoj trudnoći zahtjeva hitnu hiruršku intervenciju. Krvarenjem jajovoda mogu se oštetiti drugi organi i tkiva. Krv iz karlice može dovesti do formiranja ožiljaka na tkivu ili okolo jajovoda što može omesti i  buduću trudnoću.

Mogućnost ponovnog začeća

Ukoliko ste istrajni u želji da zatrudnite i želite da pokušate ponovo, doktor će vam savjetovati da pokušate nakon tri mjeseca ili da sačekate minimalno tri menustrualna ciklusa. Krvarenje koje se javlja nakon hirurškog tretmana vanmaterične trudnoće se ne računa kao menstrualni ciklus te je bitno da znate razliku. Šanse da započnete normalnu trudnoću nakon vanmaterične zavise od stepena prehodnog oštećenja jajovoda kao i uzroka zbog kog je došlo do vanmaterične trudnoće. Statistički, postoji 60% šanse da u budućnosti iznesete zdravu i normalnu trudnoću ukoliko jajovodi nisu oštećeni. Postoje studije koje kažu da dvije godine nakon što se desi vanmaterična trudnoća šanse za ponovno začeće raste na 85%. Mogućnost ponovno začeća u velikoj mjeri zavisi od zdravlja vaših jajovoda.

Oporavak nakon vanmaterične trudnoće

Nakon gubitka često je potrebno jako puno vremena kako biste se oporavili fizički i emocionalno. Oporavak nakon operacije često zna biti dugotrajan, a zbog poremećaja rada hormona možete se osjećati depresivno i ranjivo. Vanmaterična trudnoća može uticati na vaš odnos sa partnerom, kao i vaše nade i planove za budućnost za proširenje porodice. Razgovor sa terapeutom u ovom periodu vam takođe može pomoći. Svi ovi faktori mogu uticati na vašu i partnerovu odluku da ponovo pokušate zatrudniti.  Kada budete spremni razgovarajte sa partnerom kada je najbolje vrijeme da opet pokušate. Puno odmora, jačanje imuniteta kao i liječenje eventualnih infekcija u vašem tijelu doprinijeće bržem oporavku i povećaće vaše šanse da u budućnosti iznesete normalni u zdravu trudnoću.

Pokušavate da zatrudnite? Evo kako da pripremite vaše tijelo za trudnoću