Tako strašne i zabrinjavajuće, a tako učestale, febrilne konvulzije zabrinjavaju brojne roditelje. Očituju se tako što se dijete okrene i u jednu stranu fiksira očne jabučice. Pri tome izgubi svijest, trza udovima, te poplavi oko usana.
Znamo, zvuči izuzetno strašno. Zato je od velike važnosti da se dobro informišete. Treba da znate zbog čega se dešavaju takvi napadi, šta ih uzrokuje, te kako ih spriječiti i liječiti ukoliko je moguće. Sve te informacije sumirali smo u nastavku teksta.
Šta su to febrilne konvulzije?
Sadržaj:
Febrilne konvulzije su grčevi kod djece koji nastaju pri povišenoj temperaturi. Smatraju se moždanim epileptičnim napadima koji se javljaju kod male djece, i to obično od 3 mjeseca pa sve do 5 godina starosti. Najučestaliji su u periodu od 17. do 23. mjeseca starosti.
Javljaju se usljed povišene temperature koja nije uzrokovana meningitisom i encefalitisom. Dakle, važno je najprije jasno isključiti akutne infekcije centralnog nervnog sistema ili postojanje akutnog neurološkog oboljenja.
Prvi zapisi o pojavi konvulzija kod djece i dojenčadi datiraju još od prije 2000 godina. U narodu su poznate kao (dječiji) fras. Najčešći su neurološki poremećaj u ranom djetinjstvu. S obzirom da je klinička slika dramatična, dijagnostifikovanje i pronalaženje odgovarajuće terapije su važni.
Bitno je znati da, iako često dovodi do zabrinutosti tog tipa, febrilne konvulzije ne uzrokuju oštećenja na mozgu, pa tako ne utiču na intelektualni razvoj djece.
Razlikujemo dva tipa konvulzija prema karakteristikama samog napada, i to jednostavne i složene konvulzije.
Jednostavne febrilne konvulzije
- Javljaju se u periodu od 9. do 21. mjeseca starosti,
- Nastaju kod temperature veće od 38,5°C,
- Traju kraće od 15 minuta,
- Najćešće se ispoljavaju u vidu velikih napada.
Složene febrilne konvulzije
- Javljaju se kod dojenčadi – prije 12. mjeseca, ali i nakon 4. godine,
- Nastaju kod manjih povišenja temperature od 38°C,
- Traju duže od 15 minuta,
- Javljaju se više puta u toku febrilne bolesti,
- Ponavljaju se i u narednoj akutnoj bolesti,
- Ispoljavaju se ili u vidu velikih napada ili parcijalnih, žaričnih,
- Češće se javljaju kod djece sa odstupanjima u razvoju mozga ili kod porodica gdje postoje slučajevi.
Zašto nastaju konvulzije?
Koja je tačno biološka osnova febrilnih konvulzija još uvijek nije jasno. Brojni su činioci koji dovode do pojave, a smatra se da je poremećaj nasljedan, odnosno da je rizik veći za 10-15% od postojanja napada kod djece čiji je rođak iz prvog stepena takođe imao ovaj problem.
Glavni činioci u nastanku febrilne konvulzije su nagli porast temperature i nedovoljna razvijenost mozga. Iako većina roditelja kaže kako febrilitet nije primjećen, u 2/3 slučajeva djeca u trenutku napada imaju 39 ºC. Osim navedenih, kao predispozija se uglavnom ističe pojava febrilne konvulzije kod srodnika djeteta.
Nagli porast temperature tipičan je predisponirajući faktor za pojavu konvulzija. Uzrok febrilitetu najčešće je banalni respiratorni infekt gornjih dišnih puteva ili crijevni infekt. U vrijeme napadaja 2/3 djece ima temperaturu iznad 39 °C, a oko trećina iznad 40 °C, opisuje dr. Sabol sa Poliklinike za dječje bolesti dr Sabol.
Osim svega navedenog, preidspozicije za pojavu febrilnih konvulzija su i poteškoće tokom porođaja, usporen neurološki razvoj , kao i već spomenuta pojava napada kod roditelja, braće i drugih rođaka.
Konvulzije: simptomi i dijagnoza
Oko 5% djece barem jednom u životu doživjelo je febrilne konvulzije. To znači da su oni prilično česta pojava,. Osim toga, nakon prvog pojavljivanja postoji oko 30% rizika da će se napad ponoviti. U 90% slučajeva ponovljeni napada se desi do 2. godine starosti djeteta.
Kao što je gore navedeno, od simptoma je najizraženija i glavna visoka temperatura, uglavnom oko 38,5°C ili više. Zato je skidanje temperature kod male djece primarno u svakom slučaju.
Kako izleda napad?
Najčešće se očituju kao napadaji u kojima dijete okrene i fiksira očne jabučice u jednu stranu, izgubi svijest i trza rukama i nogama, najčešće uz krkljanje i plavilo oko usana. U takvim napadima česte su dulje pauze u kojima dijete ne diše, koje navode panične i uplašene roditelje na pomisao da dijete umire, ističe dr Sabol.
Napadi se uglavnom pojavljuju u formi velikog napada – gubitka svijesti, fiksiranog pogleda u jednoj tački, trzajima svih ili nekih ekstremiteta, sa pojavom sline i krkljanjem. Na kraju napada moguće je da se dijete pomokri. Često se dešavaju i pauze u kojima dijete ne diše, što izaziva najgori mogući strah kod roditelja – da je dijete umrlo.
Napad se može sastojati i iz manjih, pojedinačnih trzaja samo nekih ekstremiteta, bez gubitka svijesti. U tom slučaju se, kod dojenčadi, primijeti opšta mlohavost djeteta i kratak prestanak disanja. Nadapi traju i po nekoliko minuta.
Koliko traje fras kod djece?
Samo trajanje napada iznosi 3-10 minuta, s tim da najčešće prestaju spontano. Rjeđi su slučajevi napada koji traju duže, ali u svakom slučaju postoje i mogu trajati i preko 15 minuta.
Takođe rjeđe su one febrilne konvulzije koje se javljaju u vidu trzaja samo jedne strane dijele, odnosno samo u pojedinim ekstremitetima. To su takozvani žarišni ili parcijalni napadi. U slučaju takvih napada javlja se povremeno i Toddova paraliza.
Kod dojenčadi se febrilna konvulzija može javiti i samo u vidu prestanka disanja upotpunjenog generalnim stanjem mlohavosti.
Febrilne konvulzije: prva pomoć
Strah, horor, užas i blokada. To se uglavnom dešava kada doživite da dijete prolazi kroz jedan napad ovog tipa. Kako biste pomogli djetetu u ovakvim situacijama, a ne ostali blokirani, pročitajte i zapamtite čega se trebate držati ako do napada dođe.
Tokom napada slijedite sljedeća uputstva:
» Ostanite hladnokrvni. Napad panike pogoršava sve i nećete moći pomoći svom djetetu.
» Obratite pažnju na to koliko dugo napad traje.
» Uklonite sve predmete iz okoline, glavu stavite na nešto mekano, otkopčajte odjeću ukoliko je tijesna. U prevodu – osigurajte okolinu.
» Dijete položite na bok. Razlog tome je jedan – olakšavanje disanja koliko god to je moguće.
Šta nikako ne smijete raditi:
» Nikako ne sputavajte pokrete tokom napada.
» Takođe, ništa ne stavljajte u usta djetetu.
» Dok se dijete potpuno ne stabilizuje nemojte davati vodu, lijekove, hranu ili nešto treće.
A šta kada napad završi?
» Dijete položite na bok i to na lijevu stranu.
» Glava treba da bude na strani, jer može doći do povraćanja, pa se tako sprečava mogućnost gušenja.
» Otiđite kod ljekara kada se stanje u potpunosti stabilizuje.
Skidanje temperature kod djece
S obzirom da je povišena temperatura prijetnja i da se pod hitno mora sniziti, potrebno je znati tehnike skidanje kako bi se blagovremeno djelovalo. Već kada dosegne 38 °C može se raditi na skidanju.
Postoje razne tehnike prirodnog skidanja temperature koje zapravo predstavljaju fizikalne metode. Osim toga koriste se i lijekovi, bilo samostalno, bilo u kombinaciji sa prirodnim tehnikama. U zavisnosti od stanja u kom se vaše dijete nalazi, odabraćete odgovarajuću metodu.
Naravno, uvijek je najbolje prvo probati fizikalne metode, poput obloga i kupanja mlakom vodom, ali ako iste ne djeluju, bez oklijevanja pređite na lijekove. Ipak je snižavanje temperature primarni cilj, a ako izaberete odgovarajući lijek i date pravu dozu, nema nikakve bojazni.
U nastavku pročitajte kako koju metodu/sredstvo iskoristiti na pravi način.
Prirodno skidanje temperature
Postoji dosta različitih metoda kojima se temperatura može skinuti prirodnim putem, a mi u nastavku izdvajamo najkorišćenije.
- Kupanje mlakom vodom – Ovo je najčešće korišćena tehnika je upravo ova. Dijete se stavi u kadu čije dno je prekriveno mlakom vodom, pa se po ostatku tijela polijeva jednako hladnjikavom vodom. Trebalo bi tako provesti 15 do 20 minuta.
- Stavljanje obloga – Obloge su takođe bitne i korisne, a sastoje se od stavljanja mokre pelene ili plahte, prethodno dobro ocijeđene, na čelo, oko vrata ili na stopala. Uz to, na obloge je potrebno staviti i suh frotirni peškir. Kada se obloga umlači od toplote tijela, ponovo je isperite hladnom vodom, ocijedite i stavite na isto mjesto.
- Davanje tečnosti – Visoka temperatura izaziva dehidrataciju, tako da je davanje tečnosti obavezna stavka. To može biti i voda i čaj, ali i brojne supice. Slatke sokove zaobiđite.
- Rashlađivanje sobe – Rashladite sobu u kojoj se dijete nalazi na temperaturu oko 22 °C. I to pomaže.
- Skinite višak odjeće – Poželjno je da sa djeteta skinete višak odjeće i da sva odjeća koja ostane bude napravljena od pamuka. Razlog tome je što pamuk upija vlagu i na zadržava toplotu.
Skidanje temperature lijekovima
Lijekovi za skidanje temperature se djeci daju ukoliko ona prelazi 38,5 °C. Važno je voditi računa o dozama i pratiti uputstva za davanje lijeka prema težini i dobu djeteta. U slučaju nepoznavanja pravila, poželjno je tražiti savjet doktora.
Savjetuje sa da lijek za skidanje temperature kod djece uvijek imate na dohvat ruke, u svojevrsnoj kućnoj apoteci, kako biste u gorućim situacijama mogli reagovati na vrijeme. Naravno da to nije uvijek moguće, ali ukoliko jeste – obezbijedite se na vrijeme.
Što se tiče izbora lijeka za skidanje temperature kod djece, postoje dva izbora. To su opšte poznati i korišćeni paracetamol i ibuprofen.
- Paracetamol: Paracetamol se primjenjuje bilo u obliku sirupa bilo u formi čepića, i to u dozi 10 mg prema kilogramu tjelesne težine. Djelovanje paracetamola počinje kroz 30 minuta od trenutka uzimanja.
- Ibuprofen: Druga opcija je ibuprofen koji, osim snižavanja temperature, djeluje i protiv bolova. Daje se 5mg po kilogramu djeteta. U slučaju da je prethodno dat paracetamol koji nije pokazao dejstvo, moguće je kasnije dati i ibuprofen.
Važna napomena: Aspirin, Andol i slični lijekovi (acetilsalicilna kiselina) ne smiju se dati mlađima od 12 godina. Kada pričamo o djeci mlađoj od 3 godine, prije davanja bilo kakvog lijeka obavezno je da se konsultujete sa doktorom.
Kako spriječiti febrilne konvulzije?
Febrilne konvulzije suštinski je nemoguće spriječiti kada do napada dođe. Kao što je prethodno rečeno, čak ni sve činioce i faktore koji utiču na pojavu nauka nije dokučila do kraja. Jedini lijek je sprečavanje porasta temperature i pojave vrućice, odnosno preventivno djelovanje. Zato je nužno da roditelji redovno mjere temperaturu i da znaju kako bebi skinuti temperaturu.
Šta činiti tokom napada?
Kada se desi da dijete doživi napad, sačekajte da isti prođe i nakon toga obavezno otiđite kod pedijatra na konsultacije. EEG i neurološki status su uglavnom normalni kod većine koji prođu napad.
Tokom napada dijete položite na bok. Držite mu glavu kako jezik ne bi zapao i kako ne bi došlo do gušenja, ali pazite da to ne radite previše grubo.
Liječenje febrilne konvulzije
Tokom napada dijete treba položiti na bok i paziti da jezik ne zapadne. Nema potrebe da nasilno otvarate usta ili da dijete držite čvrsto kako biste spriječili trzaje. Time se može samo dodatno povrijediti. Osim toga treba poduzeti sve kako bi se temperatura snizila.
Ukoliko napad traje duže od 10 minuta ili se ponovi u toku dana nekoliko puta, preporučujemo hitni odlazak kod doktora. Doktori uglavnom daju diazepam intravenski ili rektalno, u debelo crijevo, kada nije moguće intervensko davanje, a to se zna često dešavati kod male dece.
U slučajevima vremenski produženih febrilnih konvulzija, ili kada se utvrdi izvor zaraze, dijete može ostati u bolnici na duži period. Tada se vrše daljna promatranja i potrebna liječenja.
Sprečavanje novog napada
U slučaju akutnog oboljenja, preporučuje se intramuskularno unošenje fenobarbitona koji daje doktor. Kada je prvi napad prošao ovaj lijek se može davati i da bi se spriječilo ponovno javljanje napada u skorije vrijeme.
Kod hroničnog oblika daje se mikroklizma diazepama rektalno, u odgovarajuće antipiretske mjere kada se pojavi vrućica, zajedno sa redovnim mjerenjem temperature koja je nazaobilazna u svakom pogledu.