Statistike pokazuju da svaka osma žena ima poteškoća da zatrudni. Ponekad se trudnoća i oplodnja jednostavno ne mogu postići tradicionalnim putem, a ukoliko ste odlučni da osnujete ili proširite porodicu i isprobate sve mogućnosti koje vam se nude, u tom slučaju je umjetna oplodnja često vaša sljedeća opcija.

Umjetna oplodnja predstavlja medicinski postupak izvlačenja jajnih ćelija, a zatim njihovu oplodnju. Oplođeno jajašce se naziva embrion. Oplođeni embrion se zamrzava i čuva ili odmah prenosi do materice, što na kraju rezultuje trudnoćom.

Umjetna oplodnja često sa sobom nosi gomilu emocija tokom pripreme i same procedure. Anksioznost, tuga i neizvjesnost su uobičajene emocije budući da ulažete značajne finansijske i fizičke napore kako bi povećali svoje šanse za trudnoću. Hormoni takođe imaju značajnu ulogu u promjenama vašeg raspoloženja i pojačanom osjetljivošću.

Potpomognuta oplodnja

I dok se mnogima desi spontano i neplanirano, postoje parovi za koje trudnoća predstavlja pravi izazov. Ukoliko se vi i vaš partner borite sa neplodnošću, važno je da znate neke od osnovnih informacija o liječenju, tretmanu potpomogute oplodnje te vrstama umjetne oplodnje. Na osnovu vaših individualnih okolnosti, ljekar će vam dati najbolji savjet.

Pokušavate da zatrudnite? Evo kako da pripremite tijelo za trudnoću!

Potpomognuta oplodnja često nazvana i umjetna oplodnja je proces oplodnje jajne ćelije, nastanka embriona te  transfer oplođenog embriona do materice. U slučaju da se začeće i trudnoća ne mogu započeti klasičnim putem u tom slučaju se obavlja potpomognuta oplodnja. Potpomognuta ili umjetna oplodnja može podrazumjevati postupak inseminacije (kod muškaraca ili žena) ili in-vitro oplodnje (IVF postupak) tačnije vantjelesnu oplodnju.

Različiti faktori utiču na izbor postupka oplodnje. Glavni faktor pri određivanju koja potpomognuta oplodnja će se izvesti zavisi od toga da li je neplodnost problem žene ili muškarca.

Neplodnost

Postoje brojni uzroci koji utiču na neplodnost muškaraca i žena. Prije svega, najčešći uzročnik za neplodnost su godine starosti, budući da se nakon 30. godine smanjuju šanse za začeće i trudnoću. Neplodnost se javlja podjednako kod muškaraca i žena, iako još uvijek vlada mišljenje kako je neplodnost uglavnom problem koji se javlja kod žena. Kod oba pola, šanse začeća prirodno opadaju sa godinama.

Pročitajte i: Najčešći simptomi neplodnosti kod muškaraca i žena

U 40 odsto slučajeva neplodnost se javlja podjednako kod muškaraca i žena, dok se u 20 odsto slučajeva neplodnost javlja kod oba pola, a ostatak otpada na neplodnost čiji uzrok nije moguće utvrditi.

Pored starosnog doba, određena medicinska stanja takođe mogu biti uzrok za neplodnost. Najčeće se radi o blokiranim i oštećenim jajovodima, smanjenoj funkciji jajnika, endometriozi ili niskom broju spermatozoida kod muškaraca izazvan raznim infekcijama, bolestima ili urođenim problemima.

Nakon dijagnoze neplodnosti, bilo od strane žene ili muškarca, podvrgavate se nekoj od metoda umjetne oplodnje. U zavisnosti od situacije, umjetna oplodnja može podrazumjevati:

• Vaše jajašce i spermu partnera
• Vaše jajašce i spermu donora
• Jajašca donora i sperma partnera
• Donorska jaja i donorska sperma
• Donirani embrioni

Embrioni se mogu implantirati u vašu maternicu ili u surogat majku. Stopa uspjeha umjetne oplodnje varira. Prema statistikama, stopa rađanja kod žena mlađih od 35 godina je do 40 odsto, dok ona opada a 13 odsto kod žena starijih od 40 godina.

Umjetna oplodnja može podrazumjevati vantjelesnu oplodnju ili postupak inseminacije kod muškarca ili žene.

Pročitajte i : Razlika između PMS-a i rane trudnoće

IVF postupak (in-vitro umjetna oplodnja)

IVF (in vitro fertilizacija) je  postupak vantjelesne oplodnje gdje se ona vrši u posebnoj posudici u laboratoriji. Izvodi se u slučaju da je neplodnost dijagnostifikovana u oba pola ili u sljedećim situacijama:

• Kod žena starijih od 40 godina
• Blokirane i oštećene falopijeve tube
• Poremećena funkcija jajnika
• Endometrioza
• Neplodnost kod muškaraca (nizak broj spermatozoida, slaba pokretljivost ili abnormalnosti u njihovom obliku)
• Neobjašnjiva neplodnost

Prije nego što se započne IVF postupak, žene najprije prolaze kroz niz testiranja i analiza poput analize krvi i nivoa foliko stumilurajućih hormona. Rezultati testova će vašem ljekaru omogućiti uvid o veličini i kvaliteti jajašca.

Kod muškaraca priprema za IVF postupak podrazumjeva testiranje sjemene tečnosti. Analiza sperme kod muškaraca podrazumjeva davanje uzroka koji se u laboratoriji analizira kako bi se utvrdila veličina, oblik i  broj spermatozoida.

Spermatozod i jajna ćelija se u ovom slučaju stave zajednu u posudicu gdje dolazi do oplodnje jajne  ćelije i nastanka embriona koji se dalje prenosi do materice gdje se dalje razvija trudnoća.

Kao i kod svakog medicinskog postupka, i ivf postupak nosi sa sobom određene komplikacije. Iako rijetke, komplikacije i rizici uključuju:

• Spontani pobačaj
• Vanmaterična trudnoća
• Krvarenje, infekcije

Odluka o tome da li da se podvrgnete IVF oplodnji može biti veoma teška. Finansijski, fizički i emocionalni danak ovog procesa može biti veoma velik. Imajte na umu da je umjetna oplodnja postupak koji će rezultovati normalnom i zdravom trudnoćom te da se bebe začete ovim postupkom ne razlikuju od ostalih beba te da ne postoje nikakvi rizici po njihovo ili vaše zdravlje.

IVF postupak sastoji se iz pet koraka:

1. Stiumulacija
2. Punkcija folikula
3. Kultura i selekcija
4. Oplodnja
5. Prenos embiona

Stimulacija

Tokom menstrualnog ciklusa žene obično proizvode jedno jajašce. Ipak, postupak umjetne oplodnje zahtjeva više jajašca jer se na taj način povećavaju šanse za razvoj održivog embriona.

Stimulacija proizvodnje više jajnih ćelija vrši se davanjem hormonskih lijekova. Obično je potrebno 10 dana hormonskih lijekova ili injekcija. Za vrijeme ovog perioda, rade se redovni testovi krvi i kao i ultrazvučni snimak kako bi se pratila proizvodnja jajašca.

Punkcija folikula (vađenje jajnih ćelija)

Sljedeći korak koji podrazumjeva IVF postupak podrazumjeva punkciju ili vađenje jajnih ćelija. Nakon što su folikuli dostigli stadijum zrelosti vrši se punkcija kako bi se dobile jajne ćelije iz jajnika.

Vađenje jajnih ćelija je postupak koji se izvodi pod anestezijom. Uz pomoć ultrazvučne igle, kroz vaginalni otvor se prolazi sve do jajnika odakle se uzimaju jajašca i tečnost iz svakog folikula, nakon čega se nastavlja postupak IVF oplodnje. Folikularna tečnost se laboratorijski isputuje kako bi se indentifikovale jajne ćelije.

Kultura i selekcija

U laboratoriji se vrši procjenjivanje kvalitete jajnih ćelija i embriona. Prati se fertilizacija i razvoj jajnih ćelija. U ovom koraku mogu se vršiti određena genetska testiranja embriona.

Oplodnja

U ovom koraku se vrši oplodnja jajne ćelije sa uzrokom sperme. Uzorak može biti donorski ili od vašeg partnera. Jajne ćelije se pripremaju za oplodnju tako što se čiste od okolnih ćelija. Jajna ćelija se zatim stavljaju zajedno u posebnu posudu gdje dolazi do oplodnje. Jajna ćelija i spermatozoidi se stavljaju zajedno u omjeru od 75 000:1. Oplođena jajna ćelija bi trebala pokazivati dva jezgra odakle dalje nastaje embrion. Ukoliko ne dođe do razvijanja embriona radi se poseban IVF postupak u kojem se jedan spermatozoid direktno injektuje u jajnu ćeliju (ICSI postupak).

Prenos embriona

Nakon što su se dovoljno razvili, embrioni se prenose do materice. Ovo se najčešće dešava 3-5 dana nakon oplodnje. Embrioni koji se smatraju najboljima se vaginalnim putem kroz kateter prenose do materice žene. Višak embriona se može zamrznuti ukoliko se u budućnosti umjetna oplodnja želi ponoviti.

Nakon što se embrion usadi u matericu započinje trudnoća, za šta je obično potrebno 6 do 10 dana. Kako bi se potvrdila trudnoća, radi se laboratorijsko testiranje krvi. Ukoliko se IVF postupak završi trudnoćom, smatra se da je umjetna oplodnja uspješno obavljena.

Inseminacija

Umjetna oplodnja može podrazumjevati i postupak inseminacije odnosno isporuku sperme direktno u matericu. Ponekad spermatozoidi kod muškarca nisu dovoljno  pokretljivi kako bi dospjeli do falopijeve tube gdje dolazi do oplodnje jajne ćelije. U nekim slučajevima, ženska anatomija onemogućava spermatozoidima da doputuju do jajne ćelije. U svakom slučaju, umjetna ili potpomognuta oplodnja pomaže ženi da zatrudni.

Ovim pristupom se potpomaže susret jajne ćelije i spermatozoida u jajnicima ili materici. Sjemena tečnost se u tom slučaju „čisti“ tako što se uklanjaju nekativne ćelije kao bi se povećala šansa za trudnoću. Ženama se obično daju hormonski lijekovi kako bi se stimulisao rad folikula jajnika i povećala šansa za trudnoću.

Umjetna oplodnja ili inseminacija se preporučuje u sljedećim slučajevima:

• Kod žena starijih od 35 godina koje nisu zatrudile nakon pola godine
• Kod žena mlađih od 35 godina koje nisu zatrudnile nakon godinu dana

Intrauterina inseminacija

Intrauterina inseminacija ili skraćeno IUI postupak je neizvazivan i jeftin tretman u odnosu na in IVF postupak. Često se najprije pristupa postupku intauterine inseminacije prije nego što se započne sa vantjelesnom oplopdnjom. Intrauterina inseminacija je umjetna oplodnja pri kojoj se spermatozoidi injektuju direktno u matericu naziva se intrauterina inseminacija.

Umjetna oplodnja ovakvog tipa se najčešće izvori u sljedećim scenarijima:

• Neobjašnjiva neplodnost
• Blaga endometrioza
• Nizak broj spermatozoida
• Slaba pokretljivost spermatozoida
• Problemi sa ejakulacijom i erekcijom

Intrauterina inseminacija nije efektivna u sljedećim slučajevima:

• Kod žena sa blagom ili jako izraženom endometriozom
• Kod žena sa odstranjenim ili blokiranim jajnicima
• Kod žena sa ozbiljnijim zdravstvenim problemima jajnika
• Kod muškaraca koji ne proizvode spermu

U slučajevima gdje se ovakva umjetna oplodnja ne preporučuje, vantjelesna oplodnja može biti od pomoći.

Procedura

Intrauterina inseminacija je relativno bezbolan postupak koji se izvodi bez anestezije. Izvodi se u periodu ovulacije, a ponekad se vrši i njena stimulacija. U tom slučaju daju se hormonski lijekovi kako bi se stimulisala ovulacija i oslobađanje više jajašca i povećale šanse za trudnoću.

Procedura kao i prpreme za oplodnju zavise od klinike do klinike. Tipična procedura podrazumjeva sljedeće korake:

• Analiza uzoraka krvi i ultrazvučni pregledi
• Ukoliko vam ljekar prepiše određenu hormonsku terapiju ona se uglavnom uzima za vrijeme menstruacije
• Sljedeći nalaz krvi se radi nakon što je menstruacija završila
• Doktor će odrediti tačan datum vaše ovulacije kada če se vršiti umjetna oplodnja
• Mušarac daje uzroak sperme na dan procedure, odakle se uzorak dalje šalje na analizu i odstranjivanje neaktivnih ćelija i ostalih pratećih jedninjenja

Intrauterina inseminacija je obično bezbolan proces koji ne zahtjeva anesteziju.

• Uz pomoć posebnog instrumenata ljekar prenosi pripremljen uzorak sperme sve do materice.
• Nakon što je izvršena inseminacija od vas se može tražiti da ostanite u ležećem položaju od 10 do 30 minuta.
• Žene obično ne osjećaju nikakve nelagodne osjećaje, dok prema nekim svjedočenjima ipak se mogu javiti blagi grčevi ili blago vaginalno krvarenje.
• Određene klinike praktikuju i ponovljeni inseminaciju naredni dan.
• Test na trudnoću se radi dvije sedmice nakon postupka.

Rizici

Rizici od potencijalnih komplikacija inteuterine inseminacije su mali ili gotovo nikakvi. Pri izvođenju procedure, ljekar koristi sterilne instrumente tako da su infekcije jako rijetke.

Ukoliko ste uzimali hormonsku terapiju kako bi stimulisali oslobađanje više jajašca, postoji mogućnost da se razviju dva ili više plodova. Ovo je takođe, jako rijetka pojava ali ne i nemoguća.

Ako osjetite određene nuspojave uzrokovane hormonskom terapijom, obratite se svom ljekaru. Simptomi da vaše tijelo nepovoljno reaguje na hormonsku terapiju su:

• Vrtoglavica
• Naglo dobijanje na težini
• Gubitak daha
• Mučnina i povraćanje
• Bol u abdomenu

Intracervikalna inseminacija

Umjetna oplodnja pri kojoj se sperma injektuje direktno u grlić maternice. Koraci za ovaj proces uključuju:

• Kalendarsko praćenje ciklusa ovulacije, metodom ultrazvukom ili redovnim mjerenjem temperature. Ponekad, ljekar vam može propisati određenu hormonsku terapiju kako bi indukovao ovulaciju i povećao šanse za oslobađanje više jajašca.
• Doniranje sperme od strane vašeg partnera ili donora.
• Injektovanje sperme u vaginalni otvor pomoću šprica.
• Ženama se obično preporučuje da ostanu u ležećem položaju 15 do 30 minuta kako bi spermatozoidi mogli putovati do materice.
• Nakon toga, možete se vratiti svim svojim uobičajenim aktivnostima. Nakon dvije sedmice, radi se test trudnoće kako bi se odredilo da li je proces inseminacio rezultovao uspjehom.
• Inseminacija se obavlja specijalnim hirurškim instrumentom pod nazivom spekulum kako bi se lakše doprlo do maternice.

Umjetna oplodnja cijena

Prema određenim statistikama u Bosni i Hercegovini postoji u prosjeku 90 000 bračnih parova koji imaju problema sa začećem. Praksa većine zemalja Europske unije je da država snosi troškove koje sa sobom nosi umjetna oplodnja. U Republici Srpskoj država finansira prva dva pokušaja vantjelesne oplodnje kod žena, dok u Federaciji to nije slučaj.Hrvatska i Srbija takođe finansiraju tri pokušaja vantjelesne oplodnje dok Slovenija finansira prvih šest pokušaja.

Kada je u pitanju umjetna oplodna, cijena ovakvog poduhvata košta i do 3.000 eura. Ukoliko umjetna oplodnja rezultuje neuspjehom, cijena svakog sljedećeg poduhvata je niža. U većini slučajeva već pri prvoj proceduri se dolazi do željenih rezultata tj. trudnoće.

Cijena takođe može varirati u zavisnosti od toga koja umjetna oplodnja se radi odnosno da li je u pitanju inseminacija ili IVF postupak. Umjetna oplodnja je postupak koji se sve više praktikuje među parovima koji imaju problema sa začećem te je sve više beba koje su rođene ovim putem. Treba napomenuti da je umjetna oplodna rezultuje trudnoćom koja se ne razlikuje od trudnoće stečene prirodnim putem. Bez obzira na velike troškove, kada je u pitanju umjetna oplodnja cijena je zanemarljiva jer sa sobom novi novi život.